Liberalizacija tržišta usluga se provodi

Liberalizacija tržišta usluga se provodi kroz međuresorno uklanjanje prekomjernih regulatornih prepreka slobodi tržišne konkurencije i smanjenje suvišnih administrativnih opterećenja. Broj detektiranih i iniciranih mjera za olakšanje poslovanja na tržištu usluga je jedan od indikatora kojima Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta mjeri svoju uspješnost.

Liberalizacija tržišta usluga je dio cjelovite regulatorne reforme koja je započeta kako bi se stvorio institucionalni okvir za konkurentno tržišno gospodarstvo te uvjeti za slobodniji pristup unutarnjem tržištu EU. Poduzetnička inicijativa se oslobađa raznih nameta i prepreka. Nacionalni program reformi 2017. donosi unapređenje poslovne klime do kraja 2018. kroz sljedeće javne politike:

• ključne informacije i e-usluge za pokretanje poslovanja i pristup tržištu usluga dostupne putem portala Jedinstvena kontaktna točka , u okviru servisa Centar unutarnjeg tržišta usluga
• rasterećenje za barem 60% suvišnih administrativnih troškova pri elektroničkom pokretanju poslovanja, kroz manje koraka u 3 dana te nižu naknadu
• liberalizacija tržišta usluga kroz uklanjanje prepreka slobodi tržišne konkurencije i pristupu unutarnjem tržištu EU, pogotovo u sektoru reguliranih profesija i novih usluga
• rasterećenje za barem 30% od prekomjernih administrativnih troškova, regulacija i kazni slijedom proširene primjene Standard Cost Model (SCM) metode za sustavnu reviziju troškova cjelokupne gospodarske regulative
• kontrola kvaliteta propisa i sprječavanje prepreka kroz procjene gospodarskih učinaka propisa (test malog i srednjeg poduzetništva – MSP test), uz snažnije konzultacije s poslovnom zajednicom i poduzetnicima
• rasterećenje za barem 20% od prekomjernih neporeznih davanja
• ukidanje upravnih pristojbi na središnjoj državnoj razini
• elektronička javna nabava i jednostavniji postupak
• otvorena web aplikacija za prijavu prepreka i nameta slobodi poslovanja

Liberalizacija tržišta usluga može doprinijeti poboljšanju indikatora hrvatskog gospodarstva prema relevantnim svjetskim metodologijama, odnosno lakšem pokretanju poslovanja i lakšem pristupu tržištu u pojedinim sektorima.

Liberalizacija tržišta usluga se provodi kroz sljedeća načela za uklanjanje prepreka konkurenciji:

1. Administrativni uvjeti koji reguliraju pravo poslovnog nastana i slobodu pružanja usluga moraju biti jasni, nedvosmisleni i razmjerni svojoj svrsi, bez postavljanja mnogostrukih, dodatnih zahtjeva.
2. Sve administrativne radnje glede ishođenja dokumentacije trebaju biti kroz elektroničke postupke dostupne na daljinu za sve državljane EGP, uz dostupnost putem Jedinstvene kontaktne točke za usluge.
3. Prilikom ishođenja odobrenja za obavljanje uslužnih djelatnosti, na trajnoj ili privremenoj osnovi, nadležna tijela državne uprave su dužna jednako postupati pod istim uvjetima , bez diskriminacije.
4. U sektorskim propisima koji reguliraju niz uslužnih djelatnosti jasno je definirano razlikovanje prava poslovnog nastana (trajno pružanje usluga) od slobode (povremenog/privremenog) prekograničnog pružanja usluga, kada nema obveze poslovnog nastana za pružatelje usluga koji su registrirani u drugim državama EGP-a.
5. Potiče se ukidanje obveza dostave izvoda iz registra, dokaza o radnom iskustvu, prebivalištu i potpunoj poslovnoj sposobnosti, potvrde o nekažnjavanju prilikom ishođenja odobrenja na niz uslužnih djelatnosti te drugih vrsta dokaza i potvrda.
6. Potiče se ukidanje obveza dostave dokumenata koji ne smiju biti stariji od tri do šest mjeseca, a još moraju biti priloženi u ovjerovljenom obliku.
7. Potiče se ukidanje obveza ishođenja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti, kao uvjeta za obavljanje pojedine djelatnosti.
8. Uveden je rok od 30 dana za izdavanje odobrenja od uredno podnesenog zahtjeva. Ukoliko nakon isteka navedenog roka pružatelj usluge ne dobije rješenje nadležnog tijela, to znači da nastupa „šutnja administracije“, odnosno zahtjev se smatra usvojenim.
   
   Horizontalno su uklonjeni sljedeći oblici prepreka EU pravu poslovnog nastana i slobodi pružanja usluga:
   
   
9. već se u nizu postupaka prihvaćaju istovrijedni dokumenti iz EGP-a, u originalu ili kopiji
10. ukinuta je obveza prethodne registracije poslovnog nastana (sjedišta) ili prethodnog obavljanja djelatnosti prije upisa u registar
11. ukinuti su gotovo svi diskriminatorni i ograničavajući uvjeti glede teritorija, državljanstva, prebivališta, jezika pružatelja usluga, udjela, vlasništva u kapitalu, dioničarstva, upravljačkih i nadzornih struktura i pravnog oblika
12. ukinuta su količinska ili teritorijalna ograničenja broja pružatelja usluga ovisno o broju stanovnika ili geografskoj udaljenosti
13. ukinuta su brojčana i vremenska ograničenja na trajanje odobrenja za obavljanje uslužne djelatnosti
14. zabranjeno je ispitivanje gospodarskih potreba kroz elaborate o tržišnoj opravdanosti
15. zabranjeno je obvezivanje na više od jednog nacionalnog poslovnog nastana (sjedišta) poslovanja
16. ukida se uvjetovanje minimalnog broja zaposlenika
17. ukidaju se regulacije cijena kroz fiksne tarife
18. zabranjena je obveza registracije poslovnog nastana (sjedišta) i/ili dobivanje odobrenja na teritoriju Hrvatske, ukoliko pružatelj usluge već ima sjedište i odobrenje u drugoj državi ugovornici EGP-a
19. ne smije se propisivati gubitak prava poslovanja i brisanje iz registra, ukoliko pružatelj usluge više od šest mjeseci ne obavlja djelatnost
20. ukidaju se ograničenja trajanja ovlaštenja za uslužne djelatnosti
21. ukidaju se ograničenja tržišnih komunikacija za regulirane profesije, kao što su zabrane oglašavanja
22. ukidaju se ograničenja obavljanja multidisciplinarnih djelatnosti
23. ukinute su diskriminacije potrošača temeljem državljanstva ili prebivališta

Više informacija nudi dokument „ Javne politike za razvoj i reformu tržišta profesionalnih i poslovnih usluga “.

Na inicijativu Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Vlada je početkom 2017. pokrenula cjelovitu regulatornu reformu kojom se potiče i liberalizacija tržište usluga

1. Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva
2. Zaključak o uvođenju elektroničkih postupaka za registraciju poslovnog nastana i ishođenje odobrenja za obavljanje uslužne djelatnosti

Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva označava početak cjelovite regulatorne reforme koja bitno utječe na tržište usluga. Do kraja 2017. otvara se prostor za ukupnu uštedu do 1,5 milijardi kuna, odnosno rasterećenje za 30% od suvišnih administrativnih troškova regulacije i birokracije. Mjere sadržane u prvom dijelu ovog Akcijskog plana utvrđene su uvelike primjenom Standard Cost Model (SCM) metodologije, a djelomično i EU Direktive o uslugama.

Vezano uz Akcijski plan za administrativno rasterećenje gospodarstva, tablicom u nastavku daje se prikaz rezultata SCM mjerenja i rasterećenja u 8 izmjerenih područja u kojima je izmjereno 5 milijardi kuna administrativnih troškova.

U prvoj polovici 2017. provedeno je 30-ak mjera koje donose administrativno rasterećenje tržišta usluga za oko 50 milijuna kuna . Primjeri provedenih mjera (po značajnosti) uključuju sljedeće:

1. Započet je razvoj jednostavnog rješenja za ishođenje odobrenja za obavljanje uslužnih djelatnosti. Putem Jedinstvene kontaktne točke pružateljima usluga je već omogućeno da obrasce i dokumente mogu slati nadležnim tijelima elektroničkom poštom (bez papira, originala, pečata i biljega) . Tijekom 2018. biti će dostupne i brze e-usluge integrirane u sustav državne informacijske infrastrukture. Time se provodi administrativno pojednostavljenje za barem 60% u okviru liberalizacije tržišta usluga. (ušteda: > 30 milijuna kuna )
2. Potaknuta je registracija poslovnog nastana obrta kroz uslugu e-Obrt putem sustava e-Građani.
3. Ukinuta je obveza izrade pečata kod pokretanja poslovnog nastana (ušteda: 8 milijuna kuna ).
4. Smjernicom Ministarstva pravosuđa je službeno ukinuta praksa dokazivanja odabranog naziva društva na EU jeziku preslikom iz rječnika stranih riječi (ušteda: 2 milijuna kuna ).
5. Upravne pristojbe se mogu platiti elektronički , bez obveze kupnje državnih biljega, prilikom ishođenja odobrenja kroz postupke za razne uslužne djelatnosti.
6. Niz tarifa upravnih pristojbi je već smanjen (i nastavlja se smanjivati odnosno ukidati).
7. Započeo je proces oslobađanja od obveze ishođenja izvatka iz sudskog i obrtnog registra te izrade preslika dokumenata u nekoliko područja (po načelu once-only se neće tražiti podaci koje država već ima ).
8. Menadžment i izvršni direktori trgovačkih društava su oslobođeni obveze da sami sebi blokiraju račun pri FINA-i zbog nepravovremene isplate ili neisplate plaće.
9. Pojednostavljeno je evidentiranje radnog vremena – poslodavci su oslobođeni obveze evidentiranja dnevnog i tjednog odmora (u uvjetima jednako raspoređenog radnog vremena), evidencije se trebaju popunjavati na tjednoj osnovi (umjesto na dnevnoj), smanjen je broj podataka za evidentiranje, a podaci se mogu voditi i elektronički.
10. Snižena je cijena ispita za agente za posredovanje u prometu nekretnina za 25% (ušteda: 1 milijun kuna ).
11. Snižena je cijena izobrazbe za energetsko certificiranje za više od 50% u 2 institucije čime je omogućena konkurentnija cijena (ušteda: do 9 milijuna kuna ).
12. U području zaštite na radu je upola pojednostavljen postupak prijave i dostave dokumentacije o profesionalnom oboljenju radnika i promjenama na sredstvima rada. Produljen je rok prijave na najmanje 8 dana. Omogućena je prijava uz mogućnost kasnije dopune sa potpunom dokumentacijom (ušteda: 0,3 milijuna kuna ).
13. Smanjena je naknada za ishođenje rješenja o ispunjavanju uvjeta stručne spreme i drugih uvjeta za obavljanje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije sa 250 na 70 kuna.
    
    
    Sukladno Akcijskom planu za administrativno rasterećenje gospodarstva u provedbi su primjerice sljedeće mjere:
    
    
    
14. Započet je razvoj otvorenog vodiča-predloška kako bi pružatelji usluga u nizu djelatnosti mogli samostalno izrađivati procjenu rizika, čime se osigurava transparentnost, uklanja potreba plaćanja skupe vanjske usluge te srednjoročno osigurava veliko administrativno rasterećenje gospodarstva (ušteda do 450 milijuna kuna ).
15. Sanitarni i zdravstveni pregledi za pružatelje usluga će biti 1 godišnje, umjesto 2 puta godišnje (ušteda: 83 milijuna kuna ).
16. Upola se skraćuje vrijeme predavanja o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni osoba koje rade u proizvodnji i prometu namirnica sa 25 na 12 sati (ušteda: 9 milijuna kuna ).
17. Oko 15.000 radnika koji rade u prometu originalno zapakiranih sredstava za održavanje osobne higijene više neće morati prolaziti sanitarne i zdravstvene preglede (ušteda: 7 milijuna kuna ).
18. Ukida se obveza izrade pečata kod registracije poslovnog nastana ( ušteda: 8 milijuna kuna ).
19. Prva prijava Poreznoj upravi i za obvezna socijalna osiguranja elektroničkim putem prilikom registracije poslovnog nastana (ušteda: 4 milijuna kuna ).
20. Uvodi se elektroničko otvaranje poslovnog računa u bankama prilikom registracije poslovnog nastana (ušteda: 2 milijuna kuna ).
21. Razvija se elektronički postupak otvaranja j.d.o.o. i d.o.o., bez javnobilježničke ovjere.
22. Ukidanje ograničenja broja novoosnovanih autoškola po pojedinoj županiji ovisno o procjeni države kroz test gospodarske potrebe, odnosno uvodi se slobodno osnivanje auto škola prema tržišnim uvjetima.
23. deregulacija minimalne cijene nastavnog sata u autoškoli.
24. Ukidanje vremenskog ograničenja trajanja ovlaštenja revizora.
25. Ukidanje obveze da većina članova revizorskog društva moraju aktivno znati hrvatski jezik .
26. Priznanje istovrijednog osiguranja revizora od profesionalne odgovornosti iz druge države EU.
27. Deregulacija minimalne fiksne tarife za izvansudske odvjetničke usluge pravnog savjetovanja i davanja mišljenja.
28. Ukidanje ograničenja marketinga odvjetnika (uz obvezu poštivanja pravila profesije i zaštite tajnosti klijenata).
29. 30% niže cijene stručnih ispita i obveznih članarina za revizore i porezne savjetnike.
30. Planirano sniženje doprinosa za revizore.
31. Revizija i sniženje visina javnobilježničkih naknada.
32. Upola se smanjuju trajanje i cijena usavršavanja radnika za zaštitu na radu (ušteda: 230 milijuna kuna ).
33. Pojednostavljuje se i digitalizira postupak prijave gradilišta inspektoratu rada, čime se vrijeme smanjuje sa 16 sati na 15 minuta (ušteda: 9 milijuna kuna ).
34. Smanjuje se trošak edukacije osoba zaduženih za pružanje prve pomoći, tako što će u djelatnostima nižeg rizika biti dovoljna 1 osposobljena osoba za 50 radnika umjesto za 20, kao do sada (ušteda: 61 milijuna kuna ).
35. Pojednostavljuje se vođenje registra radnika za poslodavce u nizu sektora - poslovne usluge, ICT, trgovina, nekretnine, financije (ušteda: 30 milijuna kuna ).
36. Upola se smanjuju vrijeme i trošak izrade dokumentacije o procjeni rizika u zaštiti na radu (ušteda: 241 milijuna kuna ).
37. Ukida se ishođenje odobrenja za usluge posredovanja u zapošljavanju.
    
    Također, planirane su do kraja 2017. i dodatne mjere liberalizacije tržišta usluga:
    
    Turizam
    
    
    
38. Ukida se ograničenje broja zaposlenih za internet turističke agencije u stambenim prostorima.
39. Ukida se obveza voditelja poslovnice internet turističke agencije na prijavu prebivališta u stanu.
40. Ukida se obveza pružatelja usluge da u svakoj poslovnici odnosno internet turističkoj agenciji ima zaposlenog voditelja poslovnice u punom radnom vremenu.
41. Ukida se obveza korištenja identifikacijskog koda turističke agencije;
    ukida se obveza dostave ugovora o turističkom zastupanju turističkih agencija.
42. Ukidaju se niz administrativnih procedura za minimalne tehničke uvjete kod turističkih agencija, turističkih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG), zdravstvenog turizma, najma suncobrana, ležaljki, daski za jedrenje i dr.
43. Proširuje se krug pružatelja usluga na zdravstveni, kongresni i poslovni turizam.
44. Pružanje usluga zdravstvenog turizma se, osim specijalnim bolnicama i lječilištima, omogućuje i privatnom zdravstvu.
45. Ukida se reguliranje profesije turističkog pratitelja.
46. Razrađuju se EU prava putnika iz ugovora o putovanju u paket aranžmanu i putnom aranžmanu.
47. Sukladno započetoj reformi inspekcija, za manje prekršaje u području turističkih usluga će se davati upozorenja, umjesto automatskog kažnjavanja.

Već su uklonjene sljedeće prepreke konkurenciji na tržištu usluga u nizu sektora , kao primjerice:

           Ugostiteljstvo

1. Do kraja 2020. je produljen rok važenja privremenih rješenja za rad ugostitelja zbog produljenja procesa legalizacije i uređivanja zemljišnim knjigama te je omogućeno podnošenje novih zahtjeva za izdavanje navedenih privremenih rješenja.
   
   Arhitekti
   
   
2. Deregulirano je propisivanje fiksne tarife te je određivanje iste prepušteno slobodnom tržištu (pozitivan utjecaj na OECD-ovu metodologiju Product Market Regulation).
   
   Inženjeri
   
   
3. Deregulirano je propisivanje fiksne tarife te je određivanje iste prepušteno slobodnom tržištu (pozitivan utjecaj na OECD-ovu metodologiju Product Market Regulation).
   
   Graditeljstvo
4. Ukinute su licence i nema više obveze ponovnog ishođenja licenci svakih 5 godina.
5. Ukinuta je obveza minimalnog broja radnika koji obavljaju poslove gradnje, pa građevinari samostalno odlučuju koliko im je radnika potrebno.
6. Uvedene su e-dozvole za gradnju, čime se znatno snižavaju administrativni troškovi i ubrzava postupak (pozitivan utjecaj na metodologiju Doing Business).
7. Smanjen je broj uvjeta i troškova potrebnih za ishođenje građevinskih dozvola te je ubrzan postupak završne inspekcije (pozitivan utjecaj na metodologiju Doing Business).
8. Lokacijska dozvola i potvrda glavnog projekta zamijenjeni su jednom potvrdom čime je pojednostavljen i ubrzan postupak ishođenja dozvole za gradnju (pozitivan utjecaj na metodologiju Doing Business).
9. Smanjen je trošak komunalne naknade u procesu ishođenja građevinske dozvole (pozitivan utjecaj na metodologiju Doing Business).
   
   Trgovina (ušteda: 12 milijuna kuna )
   
   
10. Trgovci više nisu obvezni svake godine atestirati vagu, već svake druge godine, pa je smanjenjem učestalosti za 50% postignuta ušteda.
11. Omogućen je nastavak obavljanja djelatnosti trgovine bez izdavanja novog rješenja o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta, čime se omogućava jednostavnije pokretanje poslovanja i otvaranje novih prodavaonica i radnih mjesta bez dodatnog financijskog opterećenja, a što predstavlja izravnu uštedu.
12. Dopušteno je da površina skladišta za trgovanje robom na veliko može biti manja od 50 m2, ali ne manja od 25 m2.
13. Omogućeno je da više prodajnih objekata istog trgovca na različitim lokacijama može koristiti zajedničko skladište.
    
    Posredovanje u prometu nekretnina (ušteda: 1 milijun kuna )
    
    
14. Deregulirano je propisivanje fiksne minimalne i maksimalne posredničke provizije te je određivanje iste prepušteno slobodnom tržištu.
15. Snižena je cijena ispita za agente za posredovanje u prometu nekretnina za 25% (ušteda: 1 milijun kuna).
    
    Porezno savjetništvo
    
    
16. Omogućeno je slobodno formiranje cijena poreznosavjetničkih usluga, bez primjene fiksne tarife.
17. Ukinuto ograničenje pravnog oblika društva s ograničenom odgovornošću za pružanje usluga poreznog savjetništva.
18. Ukinuto je ograničenje prema kojem državljani EGP mogu osnivati samo podružnicu za porezno savjetništvo, a ne i drugi oblik sjedišta.
19. Omogućena je sloboda prekograničnog pružanja usluga poreznog savjetništva na povremenoj i privremenoj osnovi (bez obveze poslovnog nastana).
20. Ukinuta je obveza da porezni savjetnik iz EU mora odrediti punomoćnika za primanje pismena, ukoliko usluge pruža privremeno i povremeno.
21. Omogućeno je da određene poslove poreznog savjetništva mogu u okviru svoje djelatnosti slobodno obavljati i samostalni ovlašteni revizori i revizorska društva.
    
    Računovodstvo
    
    
22. Ukinuta je standardizacija kontnog plana računovođa.
23. Pojednostavljena je obveza likvidature.
    
    Energetsko certificiranje zgrada
    
24. Ukinuta je obveza ovjere dokumenata kod javnog bilježnika prije započinjanja energetskog certificiranja zgrada.
    
    Privatno obrazovanje
    
25. Ukinuta je obveza osnivača privatne školske ustanove na izradu elaborata o tržišnoj i ekonomskoj opravdanosti osnivanja, čime je procjena tržišne isplativosti prepuštena tržišnim dionicima.
    
    Privatni muzeji
    
    
26. Ukinuto je ograničenje pravnog oblika osnivanja privatnih muzeja.
27. Jasnije se definira sloboda osnivanja privatnih muzeja, pogotovo glede slobode raspolaganja svojim prihodima ako su osnovani kao trgovačka društva.
    
    Posredovanje pri zapošljavanju
    
    
28. Ukinuta je obveza ishođenja suglasnosti za posredovanje pri zapošljavanju.
    
    Javnog bilježništvo
    
    
29. otvorena je mogućnost da usluge javnog bilježništva mogu pružati i državljani EU bez diskriminacije prava poslovnog nastana.
30. snižene su tarife javnih bilježnika (te se njihovo sniženje dodatno planira).
    
    Javna nabava je već provedena (ušteda: 42 milijuna kuna , gledano na 13.000 ponuditelja)
    Provedena je zakonodavna reforma javne nabave koja bitno olakšava poslovanje pružatelja usluga.
    
    
31. Smanjenje administrativnih troškova kroz uvođenje e-nabave.
32. Uvedena je ekonomski najpovoljnija ponuda kao ravnoteža cijene i kvalitete, što dugoročno donosi uštede naručiteljima.
33. Uvedeno je partnerstvo za inovacije kao nova vrsta postupka javne nabave u cilju razvoja i nabave inovativne robe, radova ili usluga.
34. Dinamički sustav nabave i e-katalog.
35. Obveza prethodnog savjetovanja s gospodarskim subjektima o dokumentaciji kod javnih radova te usluga i roba velike vrijednosti.
36. Jedinstveni žalbeni rok od 10 dana ubrzava postupak.
37. Smanjen je iznos žalbene naknade.
38. Fiksna žalbena naknada na dokumentaciju za nadmetanje od 5.000 kuna.
39. Nema više upravne pristojbe od 70 kuna za žalbe.
40. Smanjena je visina jamstva za ozbiljnost ponude s 5 na 3%, visina jamstva za uredno izvršenje ugovora može iznositi najviše 10% vrijednosti sklopljenog ugovora.
    
    Upravne pristojbe
    
    
41. Ukinuta je obveza kupnje biljege i omogućeno elektroničko plaćanje pristojbi, čime se štedi vrijeme pružatelja usluga prilikom pristupa pojedinim djelatnostima.
    
    Otvaranje trgovačkog društva
    
    
42. Omogućeno je osnivanje trgovačkog društva s imenom na bilo kojem jeziku EU.
43. Ukinuta je obveze plaćanja 900 HRK pri Narodnim novinama za objavu oglasa o osnivanju društva.
    
    Carina
    
    
44. Omogućena je elektronička dostava dokumenata za uvoz i izvoz.
45. Uveden je elektronički sustav za praćenje lučkog tereta, čime je olakšano prekograničnog poslovanje.
46. Pojednostavljen je carinski postupak usklađenjem sa Zajedničkim provoznim postupkom EU.
    
    Zaštita na radu
    
    
47. Smanjena je učestalost pregleda i ispitivanja radne opreme sa jednom u 2 godine na jednom u 3 godine.
48. Smanjena je učestalost ispitivanja fizikalnih i kemijskih čimbenika u radnom okolišu sa jednom u 2 godine na jednom u 3 godine.

Neporezna davanja

Provedena su smanjenja neporeznih davanja koja najviše opterećuju pružatelje usluga. Ukupno rasterećenje je barem 680 milijuna HRK kroz preko 50 mjera.

Primjerice, ukinuti su sljedeći nameti :

• doprinos za HGK (ostala je samo članarina),
• doprinos za HOK, komorski doprinos HOK u paušalnom iznosu te obrtnica,
• naknada za izdavanje ovlaštenja za nostrifikaciju projekata građenja,
• naknada za izdavanje posebnih uvjeta građenja u postupku ishođenja lokacijske dozvole,
• naknada za priključenje građevina i drugih nekretnina na komunalne vodne građevine,
• naknada za utvrđivanja uvjeta za velepromet i proizvodnju opasnih kemikalija.

Primjerice, smanjeni su sljedeći nameti :

• članarina za HGK,  
• članarina u turističkim zajednicama,
• vodni doprinos,
• godišnja naknada za uporabu javnih cesta,
• naknada za gospodarenje otpadnim gumama,
• naknada za gospodarenje otpadnim motornim vozilima,
• naknada za ambalažu i ambalažni otpad,
• naknada gospodarenja otpadnim baterijama i akumulatorima,
• naknada na emisiju u okoliš oksida sumpora izraženih kao sumporov dioksid (SO2),
• naknada za izdavanje ovlaštenja za obavljanje poslova ocjenjivanja sukladnosti i certificiranja sukladnosti građevinskih proizvoda,
• naknada za izdavanje ovlaštenja za provođenje energetskih pregleda i energetsko certificiranje,
• naknada za provedbu postupka stručnog pregleda i odobrenja šumskogospodarskih planova,
• naknada za priznavanje zemljopisnog podrijetla,
• naknada za izdavanje rješenja za promet vina,
• naknada za izdavanje svjedodžbe o kakvoći proizvoda koji se izvozi/uvozi,
• naknada za HAKOM,
• naknada za uporabu radio-frekvencijskog spektra,
• naknada za ovlaštenje pravnih osoba koje obavljaju stručne poslove zaštite od buke,
• naknada za ovlaštenje laboratorija za ispitivanje i kontrolu predmeta opće uporabe,
• naknada za tečaj za stjecanje osnovnih znanja za rad s opasnim kemikalijama,
• naknada za izdavanje dozvole za obavljanje obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije,

Liberalizacija tržišta usluga se nastavlja

Sukladno Nacionalnom programu reformi 2017., nastavno na već provedene mjere liberalizacije tržišta usluga, planirano je da liberalizacijom bude obuhvaćen niz sektora, kao što su privatno obrazovanje, agencije za privremeno zapošljavanje, promet, tehnički pregledi vozila, atesti, najam, leasing i zakup poslovnih prostora, gospodarenje otpadom, arhitekti, inženjeri, ljekarne, psihoterapija, privatna zaštita, privatno zdravstvo, te razne druge regulirane profesije. Provedba konkretnih mjera će se inicirati u suradnji sa nadležnim tijelima.

Kao temeljno pravilo i obveza liberalizacije uzima se članak 60. Ugovora o funkcioniranju EU.

Pri analizi i donošenju konkretnih mjera liberalizacije tržišta usluga uzimat će se u obzir:

1. kriteriji restriktivnosti tržišta usluga prema OECD-ovoj metodologiji (Product Market Regulation - PMR) kako bi se potaknula veća sloboda tržišne konkurencije,
2. nastavak mjerenja i ciljanog smanjenja administrativnog opterećenja gospodarstva za barem 30% do kraja 2018. primjenom Standard Cost Model (SCM) metodologije. Time se nastavlja već započeta sustavna revizija kvalitete propisa, raznih obveza poduzetnika proizašlih iz birokracije i administriranja, visina kazni i prepreka slobodi tržišne konkurencije. Uvedena je obveza da rasterećenja uključuju digitalizaciju administrativnih procesa. Provodit će se i procjene gospodarskih učinaka propisa kroz test učinka na malo i srednje gospodarstvo (MSP test) gdje se analiziraju učinci za konkurentnost unutarnjeg tržišta usluga.

Uvedene su procjene gospodarskih učinaka koje donose kontrolu kvalitete propisa za tržište usluga

Procjene gospodarskih učinaka donose kontrolu kvalitete propisa za tržište usluga. Zato je usvojena Uredba kojom se uvodi test malog i srednjeg poduzetništva . MSP test je potreban za sprječavanje i smanjivanje administrativnih opterećenja, prepreka slobodi tržišne konkurencije u području usluga, naknada i neporeznih davanja koje plaćaju tržišni dionici. Cjelokupni proces MSP testa dio je reforme sustava procjene učinaka propisa. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta će biti zaduženo za procjene gospodarskih učinaka propisa.

• Prijedlozi propisa će trebati dobiti prethodnu suglasnost i obvezujuće mišljenje Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta. Time je konačno uvedena kontrola kvalitete propisa za malo gospodarstvo kao jedna od temeljnih potreba i očekivanja malih poduzetnika.
• Procjene gospodarskih učinaka će se provoditi i za podzakonske propise obzirom da su upravo oni česti izvor raznih opterećenja za poduzetnike.
• Osnažit će se savjetovanje i konzultacije s tržišnim dionicima.

Pokrenut je novi sustavni krug SCM mjerenja troškova propisa i rezanja administrativnog opterećenja gospodarstva za barem 30%: Vlada RH je 21. lipnja 2017. donijela Odluku o proširenju primjene Standard Cost Model (SCM) metodologije za mjerenje i ciljano smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva. Time će se osigurati cjelovita regulatorna reforma tržišta usluga.

SCM mjerenje tržišta usluga omogućuje detaljno preispitivanje razmjernosti propisa:

• Provedbu sustavne međuresorne revizije kvalitete propisa za tržište usluga, administrativnih obveza proizašlih iz birokracije i prepreka slobodi tržišne konkurencije.
• Po prvi puta izvršit će se analiza kazni kako bi se njihovi smanjili njihovi iznosi.
• Očekivani rezultat analize je prijedlog mjera i revizije propisa na način da su propisi prilagođeni potrebama tržišta usluga kroz pojednostavljenje poslovanja i uz osiguranje veće pravne sigurnosti.
• Rasterećenja će se provesti i kroz digitalizaciju administrativnih procesa. Cilj je poboljšati efikasnost i kvalitetu javne uprave, postići vremenske uštede i povećati kvalitetu podataka kojima javna uprava raspolaže upravo zbog povezivanja aktivnosti i jačanja interoperabilnosti.
• Temeljem provedbe mjerenja i analize dobivenih rezultata, predložit će se mjere poput ukidanja suvišnih obveza poduzetnika, objedinjavanja i jednostavnijeg ispunjavanja obveza omogućavanjem digitaliziranih postupaka. Ciljevi su smanjivanje troškova odnosno iznosa naknada, ali i racionalizacija utrošenog vremena na ispunjavanje obveza poduzetnika kao najznačajnijeg resursa u gospodarstvu.
• Osobito važan učinak provedbe SCM mjerenja je jačanje suradnje s poslovnim sektorom kroz provedbu fokus grupa na temu propisa koji opterećuju stvaranje dodatne vrijednosti.

SCM mjerenje će se pogotovo fokusirati na sektorsku regulativu za sljedeće usluge:

1. usluge u prometu i infrastrukturi: promet (sve vrste i sektori), autotaksi, najam vozila s vozačem i predugovoreni prijevoz putnika, tehnički pregledi vozila, infrastruktura,
2. usluge u zaštiti okoliša i energetike: gospodarenje otpadom, zaštita okoliša, energetika (sve vrste i sektori), obnovljivi izvori energije,
3. usluge profesija: arhitekti, inženjeri, ljekarne, atesti, privatna zaštita, privatno zdravstvo i dr.,
4. usluge u komunikacijama (telekomunikacije, pošta).

Potrebno je prije svega izmjeriti administrativne troškove koje stvaraju često zastarjeli sustavi odobrenja za pristup uslužnim djelatnostima. Sustav sektorskog licenciranja treba biti više iznimka, nego pravilo u regulaciji tržišta usluga. Sve je više primjera država članica EU koje su za ukidanje licenci, tj. sektorskih dozvola (tzv. zero-licencing). Time se pružatelji usluga rasterećuju od nepotrebne birokracije i administriranja prilikom ispunjavanja zahtjeva.

Kada su u pitanju pojedini sektori tržišta usluga, preispitat će se, pored ostalog, razmjernost sljedećih uvjeta pružanja usluga:

• svrha upravnih pristojbi pri nizu postupaka za ishođenje odobrenja za pristup uslužnim djelatnostima
• cijene članarina, stručnih ispita i postupci licenciranja pri profesionalnim komorama
• vrlo visoke naknade za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija
• cijena stručnog ispita za pružanje privatnih pogrebničkih usluga u iznosu od 1.500 kuna, odnosno 1.763 kune ako pogrebnik želi da mu se pošalje literatura za pripremu ispita (literatura sadrži: 1. obrtničko pravo, 2. osnove gospodarstva, 3. priručnik „Gubitak i žalovanje“ za osposobljavanje pogrebnika)
• obveza polaganja stručnog ispita za turističkog vodiča u svakoj županiji
• doprinos za revizore
• administrativni troškovi pristupa tržištu taksi usluga
• pružanje usluga agencija za privremeno zapošljavanje
• obveza prethodnog radnog iskustva od 2 godine za arhitekte i inženjere
• prestanak prava na obavljanje odvjetništva ako odvjetnik više od šest mjeseci bez opravdanog razloga ne obavlja odvjetništvo (tzv. pravilo 6 mjeseci)
• ishođenje suglasnosti za pružanje usluga prostornog uređenja
  prostorni uvjeti za detektive
• obveze veterinara
• ograničenje pravnog oblika za privatna kazališta, knjižnice i arhive
• ishođenje odobrenja za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu
• obveza sklapanja ugovora o turističkom zastupanju s turističkom agencijom te dostava tog ugovora nadležnom tijelu, zbog upisa u upisnik ugovora o turističkom zastupanju turističke agencije
• obveza dostave dokumenata u izvorniku, s ovjerenim prijevodom na hrvatski jezik za usluge turističkog zastupanja
• obveza vlasnika ugostiteljskih objekata na ispunjavanje kriterija za vrstu, odnosno kategoriju objekta
• regulacija visine naknada te teritorijalno i količinsko ograničenje za sudske tumače i vještake
• teritorijalno i količinsko ograničenje dozvola za javne bilježnike
• teritorijalno i količinsko ograničenje dozvola za javne ljekarne
• rok od 90 dana za izdavanje odobrenja za promet na malo lijekovima u specijaliziranoj prodavaonici
• pitanje konkurencije na tržištu usluga zdravstvenog osiguranja
• ograničenja marketinga privatnih zubara i doktora
• regulacija cijena, teritorijalno i količinsko ograničenje te ispitivanje ekonomske opravdanosti osnivanja stanica za tehničke preglede vozila
• komorsko određivanje visina naknada za troškove u postupku izdavanja ovjerenih prijepisa, izvadaka, duplikata licence/članske iskaznice, rješavanja postupka izdavanja mišljenja Komore o kvaliteti fizioterapeutskih postupaka, pribora i opreme koji podliježu registraciji, naknada u rješavanju postupka kod izdavanja mišljenja o opravdanosti osnivanja privatne prakse/zdravstvene ustanove/trgovačkog društva koje obavljaju djelatnost fizikalne terapije u mreži javne zdravstvene službe, odnosno izvan mreže javne zdravstvene službe, odnosno o proširenju djelatnosti, odnosno promjeni sjedišta trgovačkog društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti, kao i drugim postupcima koje vodi Komora
• dokazivanje programske opravdanosti osnivanja privatne školske ustanove,
• jednogodišnje ograničenje na pokretanje novog akreditacijskog postupka za privatnu obrazovnu ustanovu, ako postupak iz bilo kojeg razloga završi negativno
• odredba prema kojoj protekom najmanje dvije godine od izdavanja suglasnosti za osnivanje visokog učilišta, visoko učilište podnosi Ministarstvu znanosti i obrazovanja dokumentaciju za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti i izvođenje predloženoga studijskog programa
• obveza podnošenja zahtjeva za izvođenje novoga studijskog programa nadležnom Ministarstvu najmanje godinu dana prije početka akademske godine u kojoj će započeti izvođenje studijskog programa
• neujednačeni postupak inicijalne akreditacije obrazovnih programa kod stručnih studija sa onima kod sveučilišta, obzirom da se akreditacijski postupak za veleučilišta i visoke škole provodi kroz Agenciju za znanost i visoko obrazovanje, a može trajati i više od godinu dana, dok ga Sveučilišta provode samostalno kroz Senat
• obveza ugovora s partnerskom mentorskom ustanovom sa kojom će se zajednički provoditi prve dvije godine obrazovanja, kao uvjet za pokretanje privatne ustanove visokog obrazovanja
• zabrana osnivanja sjedišta znanstveno-istraživačke ustanove izvan Hrvatske
• uvjetovanje započinjanja znanstveno-istraživačke djelatnosti elaboratom o obavljanju znanstvene djelatnosti koji sadrži višegodišnji strateški program znanstvenih istraživanja te dokazima o osiguranim potrebnim sredstvima za rad
• obveze pružatelja usluga u području zaštite okoliša
• kod pružanja usluga gospodarenja otpadom se uvjetuje postupak ishođenja potvrde, ispunjavanje ONTO obrasca, vođenje očevidnika, postoji ekskluzivno pravo za sakupljanje i obradu pojedinih vrsta otpada.

Također, pružatelji usluga će se rasterećivati od raznih oblika neporeznih davanja. Do sada je provedeno preko 60 mjera smanjenja i ukidanja neporeznih davanja, što je donijelo parafiskalno rasterećenje od preko 700 milijuna kuna. Objavljen je sveobuhvatni Registar neporeznih davanja. Ukupno parafiskalno opterećenje gospodarstva i građana u 2016. bilo je 9,3 milijardi kuna (2,8% BDP-a). Kao neporezna davanja sagledavaju se i naknade profesionalnim komorama (upisnine, članarine i stručni ispiti) i upravne pristojbe koje najviše opterećuju upravo pružatelje usluga.

Tijekom 2017. usuglašene su izmjene propisa koji će osigurati smanjenje i ukidanje sljedećih neporeznih davanja za pružatelje usluga:

• ukidanje značajnog dijela upravnih pristojbi koje su prihod središnjeg državnog proračuna
• smanjenje naknade za opće korisne funkcije šuma za oko 20%
• administrativno pojednostavljenje i smanjenje naplate turističke članarine kroz smanjenje koeficijenata turističkih razreda i stopa sa sadašnjih 28 na 6 koeficijenata
• ukidanje obveze plaćanja turističke članarine za IT sektor i smanjenje za usluge računovodstva, revizije, poreznog savjetništva, marketinga i istraživanje tržišta
• ukidanje naknade za troškove provođenja kategorizacije smještajnih objekata
• ukidanje indirektne spomeničke rente
• smanjenje najvišeg iznosa direktne spomeničke rente za korištenje prostora, sa 7 na 4 kune po m2 korisne površine
• ukidanje naplate za niz postupaka pregleda i dobivanja odobrenja u području šumarstva, lovstva i drvne industrije 
• smanjenje naknada za polaganje stručnih ispita iz područja zaštite na radu
• pojednostavljenje i ukidanje dijela obveza u području trgovine dječjom hranom te posebnim vrstama hrane
• smanjenje cijena ispita i članarina za revizore i porezne savjetnike za 30%

Predloženo je daljnje smanjenje i ukidanje neporeznih davanja koje, pored ostalih, uključuju:

• smanjenje obrtničkog doprinosa (obzirom na povećanje osobnog odbitka)
• smanjenje troškova objave godišnji financijskih izvješća
• prilagodba učestalosti higijenskih pregleda obveznih za trgovinu hranom

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta nastavlja biti podrška poslovnom sektoru i poduzetnicima kako bi se povećala sloboda pružanja usluga. Stoga pozivamo poduzetnike i sve građane da nam prijave prepreke i namete koji opterećuju poslovanje na tržištu usluga.