Liberalizacija tržišta usluga se provodi

Liberalizacija tržišta usluga se provodi

Liberalizacija tržišta usluga se provodi kroz Nacionalni program reformi 2018.

Gledajući prilagodbe sektorskih propisa za poduzetnike do sredine 2018. liberalizacija tržišta usluga je kroz preko 170 mjera provedena, a neke mjere u skoroj provedbi.

Tijekom 2019. – 2020. provoditi će se dodatne mjere smanjivanja prekomjerne regulacije kod 20-ak profesionalnih usluga.

Zašto se provodi liberalizacija tržišta usluga?

• Daje tržišni poticaj kvaliteti pružanja usluga i većim mogućnostima izbora za potrošače. Pritom se zadržava nužna regulacije kvalitete.
• Osigurava lakši pristup tržištu novim poduzetnicima, što potiče zapošljavanje, inovativnost i produktivnost u gospodarstvu.
• Otvara priliku potrošačima i poduzetnicima za niže cijene profesionalnih usluga. Pritom veća potrošnja profesionalnih usluga povećava produktivnost i dodanu vrijednost svih sektora gospodarstva.

PROVEDENE MJERE

Poslovni nastan – otvaranje trgovačkog društva
1. Započeo je razvoj jedinstvenog elektroničkog postupka osnivanja trgovačkih društava, bez fizičke javnobilježničke ovjere za standardne osnivačke akte te povezivanja registara (sudski registar, DZS, Porezna, HZMO-HZZO te banke). Cilj je od 2019. omogućiti pokretanje poslovanja u maksimalno 3 dana putem samo 1 elektroničkog postupka. Informacije o lakšem pokretanju poslovanja će nuditi Jedinstvena kontaktna točka za usluge (kroz Centar unutarnjeg tržišta EU).
2. Dio banaka je već omogućio da ne treba izraditi pečat, čime je omogućen odabir.
3. Omogućeno je osnivanje j.d.o.o. s niskim temeljnim kapitalom.
4. Omogućeno je osnivanje poduzeća s imenom na bilo kojem EU jeziku.
5. Dana je smjernica prema kojoj ne treba više trgovačkom sudu preslikom iz rječnika stranih riječi dokazivati odabrani naziv društva na EU jeziku.
6. Uvedeno je elektroničko otvaranje poslovnog računa u bankama.
7. Omogućena je prva prijava Poreznoj upravi elektroničkim putem.
8. Omogućena je elektronička prijava za obvezna socijalna osiguranja. Dovoljna je prijava na e-Mirovinsko te se podaci automatski šalju HZZO-u.
9. Omogućeno je osnivanje društva s imenom na bilo kojem jeziku EU.
Ukinuta je obveza plaćanja 900 HRK pri Narodnim novinama za objavu oglasa o osnivanju društva.
10. Osnivači s novim poslovnim nastanom su oslobođeni obveze plaćanja komorske članarine.

Poslovni nastan – otvaranje obrta
11. Potaknuta je registracija obrta kroz uslugu e-Obrt.
12. Ne treba izraditi pečat.
13. Omogućena je prva prijava Poreznoj upravi elektroničkim putem.
14. Omogućena je prijava za obvezna socijalna osiguranja elektroničkim putem. Dovoljna je prijava na e-Mirovinsko, podaci se automatski šalju HZZO-u.

Autoškole
15. Putem Jedinstvene kontaktne točke za usluge se obrasci i dokumenti prilikom ishođenja odobrenja mogu slati e-poštom, dok se razvija e-usluga.
16. Autoškole mogu samostalno određivati tržišne cijene, bez regulirane minimalne cijene.
17. Ukinuta je mreža autoškola kroz koju se ograničavao dozvoljeni broj autoškola po teritoriju svake županije i ovisno o broju kandidata, uz opravdanje tržišne potrebe.
18. Omogućena je sloboda ugovaranja rada u autoškoli na puno ili nepuno radno vrijeme, kako bi se rad prilagodio tržišnim potrebama.
19. Autoškole neće morati svakih 7 godina mijenjati aute, odnosno svakih 12 godina autobuse. Dok se tehnička ispravnost uvijek podrazumijeva, autoškole će moći koristiti automobile do 10 godina starosti, a autobuse do 15 godina, što će rezultirati financijskim uštedama za autoškole.

Taksi
20. Omogućeni su slobodni i jednaki tržišni uvjeti za postojeće i nove poslovne modele.
21. Smanjen je broj uvjeta za dobivanje licencije, odnosno ukinuta je obveza pohađanja trogodišnje škole za KV vozača.
22. Pravilnikom se neće moći regulirati dodatni uvjeti.
23. Do dozvole se može doći jednostavnije, u roku od 15 dana od podnošenja zahtjeva. Ukoliko se licenca ne izda u navedenom roku, nadležno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture će u narednih 15 dana donijeti rješenje.
24. Omogućen je elektronički postupak predaje zahtjeva, plaćanja pristojbe te ishođenja licencije i dozvole.
25. Maksimalna naknada za licenciju ne može iznositi više od 10 posto mjesečne neto plaće na području jedinice lokalne samouprave koja izdaje dozvolu.
26. Vozač u vozilu može imati samo kopiju dozvole, umjesto originala.
27. Ukinuto je pravo lokalnim jedinicama na ograničenje broja dozvola.
28. Dozvola više ne ovisi o poslovnom nastanu i prebivalištu taksista te se dozvola može dobiti u bilo kojem broju lokalnih jedinica.
29. Cijene se mogu slobodno određivati na tržišnoj osnovi.
30. Vožnja se može naplaćivati i putem elektroničke aplikacije, a ne samo putem taksimetra, što je važno za digitalne platforme u okviru ekonomije suradnje.
31. Uvedena je obveza informiranja o cijeni po kilometru putem taksimetra, odnosno o maksimalnoj cijeni putem elektroničke aplikacije.
32. Nema ograničenja pravnog oblika taksista.
33. Taksisti iz drugih država članica EU imaju slobodu poslovnog nastana u Hrvatskoj.
34. Taksisti iz trećih zemalja mogu pružati usluge ako je to uređeno međunarodnim ugovorom.

Trgovina
35. Putem Jedinstvene kontaktne točke za usluge zahtjev s popratnom dokumentacijom za dozvolu za prostor trgovca (vezano uz minimalne tehničke uvjete) se može poslati e-poštom, uz 25% nižu naknadu, dok je razvoj e-usluge pri kraju.
36. Trgovcima iz drugih država Europskog gospodarskog prostora je horizontalno zajamčena sloboda poslovnog nastana, kao i sloboda prekograničnog pružanja usluga na povremenoj i privremenoj osnovi, bez obveze registracije poslovnog nastana.
37. Trgovci više nisu obvezni svake godine atestirati vagu, već svake druge godine.
38. Omogućen je nastavak obavljanja djelatnosti trgovine bez izdavanja novog rješenja o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta, čime se omogućava jednostavnije otvaranje novih prodavaonica, bez dodatnog financijskog opterećenja.
39. Dopušteno je da površina skladišta za trgovanje robom na veliko može biti manja od 50 m2 (ali ne manja od 25 m2).
40. Omogućeno je da više prodajnih objekata istog trgovca na različitim lokacijama može koristiti zajedničko skladište.
41. Nema nacionalne regulacije satnica otvaranja i zatvaranja trgovina.
42. Sukladno započetoj reformi inspekcija, za manje prekršaje trgovci dobivaju rok za ispravak, umjesto automatskog kažnjavanja.

Posredovanje u prometu nekretnina
43. Putem Jedinstvene kontaktne točke za usluge zahtjev s popratnom dokumentacijom za dozvolu za agenta i posrednika u prometu nekretnina se može predati e-poštom, a e-usluga je u međuvremenu razvijena.
44. Agentima i posrednicima iz drugih država Europskog gospodarskog prostora je zajamčena sloboda poslovnog nastana, kao i sloboda prekograničnog pružanja usluga na povremenoj i privremenoj osnovi, bez obveze registracije poslovnog nastana.
45. U slučaju slobodnog prekograničnog pružanja usluga dovoljno je slanje obavijesti e-poštom prema Jedinstvenoj kontaktnoj točki.
46. Snižena je cijena ispita za agente za posredovanje u prometu nekretnina za 25%.
47. Deregulirano je propisivanje fiksne posredničke provizije te je određivanje iste prepušteno slobodnom tržištu.

Energetsko certificiranje
48. Otprilike upola je snižena cijena izobrazbe za energetsko certificiranje u 4 institucije čime je omogućena konkurencija cijena
49. Ukinuta je obveza ovjere dokumenata kod javnog bilježnika prije započinjanja energetskog certificiranja zgrada.
50. Certifikatorima je snižena naknada za ishođenje ovlaštenja.

Revizija
51. Putem Jedinstvene kontaktne točke za usluge se obrasci i dokumenti prilikom ishođenja odobrenja mogu slati e-poštom, dok se razvija e-usluga.
52. Revizorima iz drugih država Europskog gospodarskog prostora je zajamčena sloboda poslovnog nastana, uz ispunjavanje određenih uvjeta kojima je profesija regulirana.
53. Ovlaštenje za rad revizora nema više ograničenje trajanja, odnosno nije ga potrebno produljivati svake 3 godine, čime se smanjuje administrativno opterećenje.
54. Dovoljno je da se jedan član uprave revizorskog društva služi hrvatskim jezikom, umjesto većine, čime se potiče konkurencija.
55. Ovlašteni samostalni revizor je dobio slobodu osnivanja više od jednog revizorskog ureda, čime je uklonjeno ograničenje poslovnog nastana i otvoren veći prostor za širenje poslovanja.
56. Automatski se priznaje istovrijedno osiguranje revizora od profesionalne odgovornosti iz druge države članice EU, čime se uklanja obveza ponovnog ugovaranja istog osiguranja.
57. Propisana je suradnja s drugim državama članicama EU glede usklađivanja zahtjeva o obrazovnim kvalifikacijama revizora.
58. Zadržano je slobodno formiranje cijena i nema ograničenja pravnog oblika.
59. Povezana društva revizorskog društva mogu slobodno pružati određene usluge poreznog savjetovanja revizijskim klijentima od javnog interesa.
60. Revizijskom klijentu se može pružati porezne usluge vezane uz pripremu poreznih obrazaca, pomoć kod poreznih inspekcija, izračun poreza, porezno savjetovanje.
61. Uveden je neovisan (ne-komorski) javni nadzor revizorskih usluga.
62. Snižen je komorski doprinos za 30%.
63. Snižena je komorska članarina za 30%.
64. Snižena je cijena komorskog revizorskog ispita za 30%.
65. Omogućena je konkurencija cijena i organizatora stručnog osposobljavanja za polaganje revizorskog ispita, što otvara prostor za niže cijene.

Graditeljstvo
66. Građevinarima iz drugih država Europskog gospodarskog prostora je zajamčena sloboda poslovnog nastana, kao i sloboda prekograničnog pružanja usluga na povremenoj i privremenoj osnovi, bez obveze registracije poslovnog nastana, uz ispunjavanje određenih uvjeta kojima je profesija regulirana.
67. Ukinuta je procedura licenciranja za građevinare (samo se treba položiti stručni ispit i dokazati obrazovnu kvalifikaciju).
68. Ukinuta je obveza ponovnog ishođenja licenci za građevinare svakih 5 godina.
69. Ukinuta je obveza zapošljavanja minimalnog broja radnika koji obavljaju poslove gradnje, pa građevinari samostalno odlučuju koliko im je radnika potrebno.
70. Naknada za rješenje o ispunjavanju zahtjeva glede ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda je snižena za 50%.
71. Naknadu za rješenje o izmjenama ili dopunama rješenja o ispunjavanju zahtjeva u dijelu odgovornih osoba u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda je snižena za 20%.

Arhitekti
72. Putem Jedinstvene kontaktne točke za usluge se obrasci i dokumenti prilikom ishođenja odobrenja mogu slati e-poštom, dok se razvija e-usluga.
73. Arhitektima iz drugih država Europskog gospodarskog prostora je zajamčena sloboda poslovnog nastana, kao i sloboda prekograničnog pružanja usluga na povremenoj i privremenoj osnovi, bez obveze registracije poslovnog nastana, uz ispunjavanje određenih uvjeta kojima je profesija regulirana.
74. Nema više stroge regulacije cijena arhitekata.
75. Nema više restrikcija na marketing arhitekata.
76. Ukinuta je obveza izrade krajobraznog elaborata.
77. Ovlašteni arhitekti su dobili slobodu osnivanja više od jednog ureda, čime je uklonjeno ograničenje prava poslovnog nastana.
78. Arhitekti više nemaju dijeljena ekskluzivna prava vezana uz građevinske dozvole i uređenje interijera, već zajedno s inženjerima na dizajn, tehnički nadzor, certificiranje projekta i upravljanje građevinskim radovima.
79. Arhitekti sada imaju rezervirana prava samo na urbano i prostorno planiranje.
80. Poslove voditelja projekta mogu obavljati i osobe koje nisu upisane u komorsku evidenciju.
81. Ukinuta je obveza vježbeničkog staža kroz stručno radno iskustvo pod vodstvom mentora te je dovoljno ispuniti uvjet od 2 godine odgovarajućeg stručnog radnog iskustva.
82. Arhitekti upisani u Komoru nemaju više obvezu stalnog stručnog osposobljavanja već je prikupljanje bodova stvar izbora.
83. Svi arhitekti koji su upisani u imenik ovlaštenih voditelja građenja automatski se upisuju i u imenik ovlaštenih voditelja radova.
84. Svi ovlašteni arhitekti mogu obavljati poslove nostrifikacije (certifikacije) projekata, izradu i potpisivanje projekata te stručni nadzor građenja.

Inženjeri
85. Putem Jedinstvene kontaktne točke za usluge se obrasci i dokumenti prilikom ishođenja odobrenja mogu slati e-poštom, dok se razvija e-usluga.
86. Inženjerima iz drugih država Europskog gospodarskog prostora je zajamčena sloboda poslovnog nastana, kao i sloboda prekograničnog pružanja usluga na povremenoj i privremenoj osnovi, bez obveze registracije poslovnog nastana, uz ispunjavanje određenih uvjeta kojima je profesija regulirana.
87. Nema više stroge cijena inženjera.
88. Nema više restrikcija na marketing inženjera.
89. Ovlašteni inženjeri su dobili slobodu osnivanja više od jednog ureda, čime je uklonjeno ograničenje pravu poslovnog nastana.
90. Poslove voditelja projekta mogu obavljati i osobe koje nisu upisane u evidenciju Komore.
91. Ukinuta je obveza vježbeničkog staža kroz stručno radno iskustvo pod vodstvom mentora te je dovoljno ispuniti uvjet od 2 godine odgovarajućeg stručnog radnog iskustva.
92. Inženjeri upisani u Komoru nemaju više obvezu stalnog stručnog osposobljavanja već je prikupljanje bodova stvar izbora.
93. Svi ovlašteni inženjeri mogu obavljati poslove nostrifikacije (certifikacije) projekata, izradu i potpisivanje projekata te stručni nadzor građenja.

Geodeti
94. Putem Jedinstvene kontaktne točke za usluge se obrasci i dokumenti prilikom ishođenja odobrenja mogu slati e-poštom, a prijave za ispit je već moguća kroz e-uslugu.
95. Geodetima iz drugih država Europskog gospodarskog prostora je zajamčena sloboda poslovnog nastana, kao i sloboda prekograničnog pružanja usluga na povremenoj i privremenoj osnovi, bez obveze registracije poslovnog nastana, uz ispunjavanje određenih uvjeta kojima je profesija regulirana.
96. Ukinuto je ograničenje pravnog oblika za geodete.

Turizam
97. Putem Jedinstvene kontaktne točke za usluge se obrasci i dokumenti prilikom ishođenja odobrenja mogu slati e-poštom, dok se razvija e-usluga u okviru projekta Hrvatski digitalni turizam.
98. Pružateljima svih vrsta turističkih usluga iz drugih država Europskog gospodarskog prostora se jamči sloboda poslovnog nastana, kao i sloboda prekograničnog pružanja usluga na povremenoj i privremenoj osnovi, bez obveze registracije poslovnog nastana.
99. Ukinuto je reguliranje profesije turističkog pratitelja, odnosno obveza polaganja ispita.
100. Ukinuto je ograničenje broja zaposlenih za internet turističke agencije u stambenim prostorima.
101. Ukinuta je obveza voditelja poslovnice internet turističke agencije na prijavu prebivališta u stanu.
102. Ukinuta je obveza pružatelja usluge da u svakoj poslovnici odnosno internet turističkoj agenciji ima zaposlenog voditelja poslovnice u punom radnom vremenu.
103. Ukinuta je obveza korištenja identifikacijskog koda turističke agencije.
104. Ukinuta je obveza dostave ugovora o turističkom zastupanju turističkih agencija.
105. Ukinuta je administrativna procedura ishođenja rješenja o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta turističkih agencija, već je samo potrebno dostaviti obavijest o početku pružanja usluga.
106. Ukinuta je procedura ishođenja rješenja o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta turističkih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG).
107. Ukinuta je procedura ishođenja rješenja o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta u zdravstvenom turizmu.
108. Ukinuta je procedura ishođenja rješenja o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta kod najma suncobrana, ležaljki i daski za jedrenje.
109. Ukinuta je procedura ishođenja rješenja o ispunjavanju minimalnih tehničkih uvjeta za pružanje usluga u posebnim oblicima turističke ponude.
110. Proširen je krug pružatelja usluga na zdravstveni, kongresni i poslovni turizam.
111. Pružanje usluga zdravstvenog turizma je, osim specijalnim bolnicama i lječilištima, omogućeno i sektoru privatnog zdravstva.
112. Smanjeno je potrebno radno iskustvo voditelja turističke agencije na jednu godinu, umjesto više godina.
113. Za voditelja poslovnice je smanjena potrebna dokumentacija i nema obveze pohađanja seminara prije ispita.
114. Sukladno započetoj reformi inspekcija, za manje prekršaje u području turističkih usluga daje se rok ispravka, umjesto automatskog kažnjavanja.

Porezno savjetništvo
115. Putem Jedinstvene kontaktne točke za usluge se obrasci i dokumenti prilikom ishođenja odobrenja mogu slati e-poštom.
116. Poreznim savjetnicima iz drugih država Europskog gospodarskog prostora je zajamčena sloboda poslovnog nastana, kao i sloboda prekograničnog pružanja usluga na povremenoj i privremenoj osnovi, bez obveze registracije poslovnog nastana, uz ispunjavanje određenih uvjeta kojima je profesija regulirana.
117. Omogućeno je slobodno formiranje cijena poreznosavjetničkih usluga.
118. Ukinuto je ograničenje pravnog oblika društva s ograničenom odgovornošću.
119. Ukinuto je ograničenje prema kojem državljani EGP mogu osnivati samo podružnicu za porezno savjetništvo, a ne i drugi oblik sjedišta.
120. Ukinuta je obveza da porezni savjetnik iz EU mora odrediti punomoćnika za primanje pismena, ukoliko usluge pruža privremeno i povremeno.
121. Ograničeno porezno savjetovanje mogu slobodno obavljati samostalni ovlašteni revizori, revizorska društva i računovođe (za što nije potrebna licenca za poreznog savjetnika).
122. Ukupni trošak stručnog ispita je snižen za 20%.

Računovodstvo
123. Računovođama iz drugih država Europskog gospodarskog prostora je horizontalno zajamčena sloboda poslovnog nastana, kao i sloboda prekograničnog pružanja usluga na povremenoj i privremenoj osnovi, bez obveze registracije poslovnog nastana.
124. Ukinuta je standardizacija kontnog plana računovođa.
125. Omogućeno je čuvanje knjigovodstvene dokumentacije u drugim državama članicama EU, čime je dana podrška e-poslovanju i slobodnijem prekograničnom pružanju usluga.

Privatni muzeji
126. Putem Jedinstvene kontaktne točke za usluge se obrasci i dokumenti prilikom ishođenja odobrenja mogu slati e-poštom, dok se razvija e-usluga.
127. Privatnim muzejima iz drugih država Europskog gospodarskog prostora je zajamčena sloboda poslovnog nastana u Hrvatskoj.
128. Ukinuto je ograničenje pravnog oblika osnivanja privatnih muzeja, što znači da privatni muzeji mogu biti trgovačka društva, a ne samo ustanove.

Odvjetništvo
129. Putem Jedinstvene kontaktne točke za usluge se obrasci i dokumenti prilikom ishođenja odobrenja mogu slati e-poštom, dok se razvija e-usluga.
130. Odvjetnicima iz drugih država Europskog gospodarskog prostora je zajamčena sloboda poslovnog nastana, uz ispunjavanje određenih uvjeta kojima je profesija regulirana.

Privatni pogrebnici
131. Privatnim pogrebnicima iz drugih država Europskog gospodarskog prostora je zajamčena sloboda poslovnog nastana, kao i sloboda prekograničnog pružanja usluga na povremenoj i privremenoj osnovi, bez obveze registracije poslovnog nastana.

Ugostiteljstvo
132. Putem Jedinstvene kontaktne točke za usluge se obrasci i dokumenti prilikom ishođenja odobrenja mogu slati e-poštom, dok se razvija e-usluga.
133. Pružateljima svih vrsta ugostiteljskih usluga iz drugih država Europskog gospodarskog prostora je zajamčena sloboda poslovnog nastana, kao i sloboda prekograničnog pružanja usluga na povremenoj i privremenoj osnovi, bez obveze registracije poslovnog nastana.
134. Do kraja 2020. je produljen rok važenja privremenih rješenja za rad ugostitelja zbog produljenja procesa legalizacije i uređivanja zemljišnih knjiga te je omogućeno podnošenje novih zahtjeva za izdavanje navedenih privremenih rješenja.
135. Ukinuta je mogućnost prestanka važenja rješenja za ugostiteljski objekt koji ne započne s radom u roku od devet mjeseci.
136. Ukinuta je obveza iznajmljivača na ispunjavanje zdravstvenih uvjeta.
137. Ugostiteljske usluge će moći pružati i sektor privatnog zdravstva.
138. Nema ograničenja iznajmljivanja u okviru ekonomije suradnje.
139. Za manje prekršaje će inspekcije izricati opomene, umjesto automatskog kažnjavanja.

Energetika
140. Pružateljima usluga u svim područjima energetike iz drugih država Europskog gospodarskog prostora je formalno zajamčena sloboda poslovnog nastana.
141. Određivanje cijena je prepušteno tržištu.
142. Skraćen je broj procedura za dobivanje električne energije.
143. Uvodi se neovisnost Hrvatske energetske regulatorne agencije.

Privatni detektivi
144. Putem Jedinstvene kontaktne točke za usluge se obrasci i dokumenti prilikom ishođenja odobrenja mogu slati e-poštom, dok se razvija e-usluga.
145. Pružateljima detektivskih usluga iz drugih država Europskog gospodarskog prostora je zajamčena sloboda poslovnog nastana, kao i sloboda prekograničnog pružanja usluga na povremenoj i privremenoj osnovi, bez obveze registracije poslovnog nastana.

Privatna zaštita
146. Putem Jedinstvene kontaktne točke za usluge se obrasci i dokumenti prilikom ishođenja odobrenja mogu slati e-poštom, dok se razvija e-usluga.

Obrazovanje
147. Privatnim školama iz drugih država Europskog gospodarskog prostora se jamči sloboda poslovnog nastana.
148. Omogućena je e-usluga za ishođenje odobrenja za pružanje usluga u području obrazovanja.
149. Prijava za upis u javno visoko obrazovanje je omogućena svim državljanima EU elektroničkim putem.

Posredovanje pri zapošljavanju
150. Ukinuta je obveza ishođenja dozvole za obavljanje posredovanja pri zapošljavanju.

Javno bilježništvo
151. Formalno je otvorena mogućnost da usluge javnog bilježništva mogu pružati i državljani EU.

 

MJERE U SKOROJ PROVEDBI (planirano do kraja 2018.)

Psihoterapija
152. Privatnim psihoterapeutima (izvan zdravstvenog sustava) iz drugih država Europskog gospodarskog prostora se jamči sloboda poslovnog nastana, kao i sloboda prekograničnog pružanja usluga na povremenoj i privremenoj osnovi, bez obveze registracije poslovnog nastana.
153. Zahtjev za dopusnicu će se moći podnijeti i na elektronički način, putem Jedinstvene kontaktne točke.
154. Zahtjev za dopusnicu se neće naplaćivati.
155. Dopusnica neće imati ograničeno trajanje.
156. Neće biti ograničenja pravnog oblika.
157. Neće biti ograničenja broja ureda.
158. Cijene će se moći slobodno formirati sukladno tržišnim uvjetima.
159. Članstvo u komori će biti dobrovoljno.
160. Sloboda pružanja usluga savjetovanja se zadržava, dok će se psihoterapeutom moći nazivati osobe koje imaju navedenu titulu.

Odvjetništvo
161. Planira se smanjenje ograničenja marketinga odvjetnika, odnosno neće trebati prethodno komorsko odobrenje web stranice odvjetnika.

Računovodstvo
162. Zatraženo je ne-uvođenje licenciranja računovođa s komorskim opterećenjima.

Privatno obrazovanje
163. Propisat će se pravo poslovnog nastana za visoka učilišta sa sjedištem u državama Europskog gospodarskog prostora, samostalno ili u suradnji s visokim učilištem iz Hrvatske, ako su inozemno visoko učilište i inozemni studijski program akreditirani u matičnoj državi.
164. Ukida se obveza osnivača privatnih ustanova u visokom obrazovanju na dokazivanje ekonomske opravdanosti osnivanja, čime će se procjena tržišne isplativosti prepustiti tržišnim dionicima.
165. Ukida se obveza javnih ustanova u visokom obrazovanju na dokazivanje ekonomske opravdanosti osnivanja (već će dovoljno biti opravdati potrebu javnog financiranja).
166. Ukida se obveza mentorstva za privatne ustanove u visokom obrazovanju.
167. Ukida se obveza na minimalni broj zaposlenih.
168. Ukida se obveza ishođenja suglasnosti (jer će dovoljan biti jedinstveni postupak inicijalne akreditacije), čime se ubrzava postupak akreditacije privatnih škola.
169. Ukida se ograničenje od godinu dana za pokretanje novog akreditacijskog postupka, ako postupak iz bilo kojeg razloga završi negativno.

Privatno zdravstvo
170. Planira se olakšanje pokretanja poslovanja u privatnom zdravstvu.
171. Poticat će se više privatne inicijative u području primarne zdravstvene zaštite.

Energetika
172. Ukida se obveza opskrbljivača električnom energijom da za krajnje kupce ima potpisan ugovor s operatorom prijenosnog sustava, odnosno dovoljan će biti samo ugovor s operatorom distribucijskog sustava, čime će se postići administrativno i financijsko rasterećenje. Dosadašnji ugovorni odnosi s dva operatora će se moći nadopuniti s navedenom promjenom.

Pomorstvo
173. Uvodi se jedinstveni centralizirani i upisnik brodova u elektroničkom obliku.
174. Olakšava se mogućnost predaje zahtjeva za upis u upisnik brodova.
175. Bolje se uređuju pojedina pitanja za lakše pružanje usluga nautičkog turizma.

Edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost
176. Ukida se obvezno komorsko članstvo.
177. Zatraženo je ukidanje regulacije minimalne cijene usluga.

Knjižnice
178. Privatnim knjižnicama iz drugih država Europskog gospodarskog prostora je horizontalno zajamčena sloboda poslovnog nastana u Hrvatskoj.
179. Ukida se ograničenje pravnog oblika osnivanja privatnih knjižnica, što znači da će privatne knjižnice moći biti trgovačka društva, udruge, zadruge i zaklade, umjesto samo kao ustanove.

Energetsko certificiranje
180. Obrazovne institucije će izdavati rješenje certifikatorima i o tome elektronički obavijestiti nadležno Ministarstvo.
181. Planira se ukidanje petogodišnjeg ograničenja trajanja ovlaštenja certifikatorima.
182. Obvezno radno iskustvo certifikatora će se sniziti s 5 na 2 godine.

Arhitekti
183. Ukida se prethodno ispitivanje dijelova građevine prema akreditaciji.
184. Ukida se regulacija uvjeta za krajobrazne arhitekte.
185. Ukida se obveza izrade krajobraznog projekta.

LIBERALIZACIJA TRŽIŠTA PROFESIONALNIH USLUGA – plan za 2019. – 2020.

Liberalizacija tržišta usluga se provodi kroz Nacionalni program reformi 2018.

Prema Svjetskom izvješću o konkurentnosti (Svjetski gospodarski forum, 2017.), RH je na 135. mjestu u svijetu zbog prekomjernog opterećenja tržišta koje otežava konkurentnost gospodarstva te na 102. mjestu glede intenziteta tržišne konkurencije. Također, prema OECD-ovoj metodologiji Product Market Regulation (OECD PMR 2013.) hrvatsko tržište usluga je za oko 30% restriktivnije regulirano od prosjeka EU (1,4). To je posljedica prekomjernih prepreka slobodi tržišne konkurencije koje otežavaju rast produktivnosti, poduzetničku inicijativu, stvaranje radnih mjesta, fleksibilnost profesija i tržišnu prilagodbu cijena. Posebno je kritično reguliranje profesionalnih usluga gdje je razina restriktivnosti hrvatskog tržišta usluga 3,7, tj. oko 40% iznad EU prosjeka. Svjetska banka procjenjuje potencijal za rast produktivnosti hrvatskog gospodarstva na oko 5%, ukoliko se provede deregulacija (EU Regular Economic Report 2016.). Kroz okvirno 20%-tnu deregulaciju smanjila bi se razina restriktivnosti hrvatskog tržišta usluga (mjerena kroz OECD PMR) s 2,1 na barem 1,7, što je oko 20% iznad EU prosjeka iz 2013., te bi se za 40% smanjila restriktivnost profesionalnih usluga (s 3,7 na barem 2,1).

Naša vizija je konkurentno tržišno gospodarstvo olakšava stvaralaštvo.
Naša misija je poticati slobodniji pristup europskom unutarnjem tržištu.
Cilj nam je potaknuti srednjoročno povećanje produktivnosti gospodarstva za okvirno 5% kroz dodatne mjere liberalizacije tržišta usluga u području 20-ak profesija do sredine 2020.

Kako bi provelo navedeni strateški okvir, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta je provelo regulatornu analizu prekomjerne prepreke tržišnoj konkurenciji u području profesionalnih usluga. Europska komisija u cijelosti financira navedeni projekt kroz dva sporazuma sa Svjetskom bankom u okviru novog programa za tehničku pomoć strukturnim reformama. Regulatornom analizom je obuhvaćeno barem 50 profesija, kao što su: revizori, porezni savjetnici, računovođe, odvjetnici, inženjeri (građevinarstva, elektrotehnike i strojarstva), arhitekti, arhitekti urbanisti, voditelji građenja, radova i projekta, revidenti, energetski certifikatori, javni bilježnici, stečajni upravitelji, turistički vodiči, voditelji turističkih agencija, agenti i posrednici u prometu nekretnina, instalateri grijanja, klimatizacije, geodeti, profesije u zaštiti okoliša, fizioterapeuti, fizioterapeutski tehničari, farmaceuti/ljekarnici i farmaceutski tehničari, carinski zastupnici, investicijski savjetnici, kreditni posrednici, brokeri, posrednici osiguranja i likvidatori, vozači u cestovnom prometu tereta i putnika, taksisti, pomorski agenti, peljari, piloti i kontrolori leta, privatni zaštitari, nadzornici tehničke ispravnosti vozila, referenti za registraciju vozila, stručni voditelji autoškola, djelatnici zaštite od požara i dr.

Značajna razina regulacije je detektirana za profesije kao što su fizioterapeuti, ljekarnici, arhitekti, inženjeri, voditelji radova i projekata, javni bilježnici, odvjetnici, računovođe, porezni savjetnici, revizori, peljari, energetski certifikatori, geodeti, turistički vodiči i voditelji turističkih agencija. Za navedene profesionalne usluge će se kroz 2 faze pripremiti konkretne mjere smanjivanja prekomjerne regulacije kroz dva akcijska plana za liberalizaciju tržištu usluga koji će se provoditi tijekom 2019. odnosno tijekom 2020.

Pritom se zadržavaju ključni standardi zaštite potrošača koji uređuju kvalitetu i sigurnost pružanja usluga. Stoga je nužnu regulaciju potrebno zadržati primjerice kroz osiguranje od profesionalne odgovornosti, odgovarajuću razinu obrazovanja i stručne kvalifikacije. Ipak, razne neopravdane prepreke mogu otežati funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU i konkurentnost gospodarstva, kao što su primjerice regulacije cijena tj. tarifa, kvote, ograničenja marketinga i vlasničkih udjela i pravnog oblika, visoke naknade strukovnih komora i dr.

Metodologija:
OECD PMR metodologija služi za objektivnu analizu razine restriktivnosti tržišta usluga kako bi se detektirale mjere za uklanjanje prepreka tržišnoj konkurenciji. Europska komisija se referira na PMR indikatore u okviru Europskog semestra kada su u pitanju usluge. Ovisno o sektoru, procjenjuje se kolika je opravdana razina regulacije čiji je cilj zaštita kvalitete usluga. U nekim sektorima gdje je regulacija važna, cilj je smanjiti prekomjernu razinu regulacije, dok se neki sektori mogu u cijelosti deregulirati. Hrvatski problem nije regulacija, već prekomjerna regulacija koja otežava konkurenciju i produktivnost. Postoje različite vrste prepreka, a uvelike se vežu i uz članke EU Direktive o uslugama, dok se prvi segment veže uz Direktivu o priznavanju stručnih kvalifikacija, kako slijedi:
1.    Kvalifikacijski uvjeti, odnosno razina obrazovanja i godina formalnog obrazovanja, često se smatraju opravdanom regulacijom zaštite profesije i standarda kvalitete (pitanje regulirane profesije glede Direktiva o priznavanju stručnih kvalifikacija).
2.    Obvezno prethodno radno iskustvo se može dovoditi u pitanje, ako već postoje kvalifikacijski uvjeti i ako je broj godina prevelik.
3.    Osiguranje od profesionalne odgovornosti se uvelike smatra vrlo opravdanim i često dovoljnim uvjetom (Direktiva o uslugama, članak 23.).
4.    Komorske obveze (upis, licenciranje, članarina, ispit, doprinos i druge naknade) se uglavnom smatraju preprekama te se sve više ide na dobrovoljna profesionalna udruživanja, ali ne nužno za sve profesije (Direktiva o uslugama, članak 5.).
5.    Ekskluzivna i dijeljena prava, tj. monopoli profesija na pružanje usluga, predstavljaju restrikcije na slobodu multidisciplinarnih djelatnosti kod pružanja usluga. Neka od takvih prava su opravdana u ograničenoj mjeri, dok se puni opseg monopola smatra neopravdanom preprekom pružanju usluga (Direktiva o uslugama, članak 25.).
6.    Uvelike neopravdane prepreke tržištu usluga (vezano uz Direktivu o uslugama) su a) regulacije cijena (članak 15), b) ograničenja profesionalnih tržišnih komunikacija, tj. marketinga (članak 24.), c) ograničenja pravnog oblika (članak 15), d) zahtjevi glede vlasničkih i dioničarskih udjela (članak 15), e) elaborati o tržišnoj opravdanosti (članak 14), vremenska, teritorijalna i brojčana ograničenja dozvola (članci 11 i 15) te f) diskriminacije spram državljanstva i prebivališta (članak 14), g) ograničenja broja ureda i sjedišta (članak 15), h) prethodna registracija i izvođenje djelatnosti (članak 14) i dr.

Sažeti prikaz ključnih prepreka tržištu usluga:

• komorski nameti (upis, licenciranje, članarine, stručni ispiti, doprinosi)
• ekskluzivna i dijeljena prava (monopoli)
• regulacije minimalnih i maksimalnih cijena (tarife)
• ograničenja marketinga i pravnog oblika
• ograničenja multidisciplinarnog pružanja usluga
• zahtjevi glede vlasničkih udjela
• elaborati o tržišnoj opravdanosti
• vremenska, teritorijalna i brojčana ograničenja dozvola (kvote)
• diskriminacije spram državljanstva i prebivališta
• ograničenja broja ureda i sjedišta, prethodna registracija
• previše godina prethodnog radnog iskustva
• ostale prepreke poslovnom nastanu i slobodi pružanja usluga

Slijedom navedene metodologije, liberalizacija tržišta usluga se provodi kroz načela koja uređuje EU Direktiva o uslugama koja je prenijeta kroz nacionalni okvir za slobodno tržište usluga:
1. Administrativni uvjeti koji reguliraju pravo poslovnog nastana i slobodu pružanja usluga moraju biti jasni, nedvosmisleni i razmjerni svojoj svrsi.
2. Svi administrativni postupci za slanje podataka i dokumentacije odnosno ishođenje odobrenja i dozvola moraju biti elektronički dostupni putem Jedinstvene kontaktne točke za usluge (prvo putem e-pošte, a potom kroz e-uslugu).
3. Prilikom ishođenja odobrenja za obavljanje uslužnih djelatnosti nadležna tijela su dužna jednako postupati pod istim uvjetima, bez diskriminacije prema državljanstvu.
4. Procedure kojima se traži ishođenje odobrenja, dozvola i licenci bi se trebale preispitati i u načelu ukloniti, osim ako postoje opravdani razlozi.
5. Ukinuta su ograničenja trajanja dozvola za gotovo sve uslužne djelatnosti.
6. Potiče se ukidanje suvišne papirologije kroz obveze poput dostave izvoda iz registra, dokaza o radnom iskustvu, prebivalištu i potpunoj poslovnoj sposobnosti, potvrde o nekažnjavanju i zdravstvenoj sposobnosti te drugih vrsta dokaza koji su potrebni prilikom ishođenja odobrenja na niz uslužnih djelatnosti.
7. Potiče se ukidanje obveza dostave dokumenata koji ne smiju biti stariji od tri do šest mjeseci.
8. Već se u nizu postupaka prihvaćaju istovrijedni dokumenti iz EGP-a, u originalu ili kopiji.
9. Potiče se ukidanje obveza ishođenja uvjerenja o zdravstvenoj sposobnosti, kao uvjeta za obavljanje pojedine djelatnosti.
10. U većini slučajeva je uveden rok od 30 dana za izdavanje odobrenja. Ukoliko nakon isteka navedenog roka pružatelj usluge ne dobije rješenje nadležnog tijela, to znači da nastupa „šutnja administracije“, odnosno zahtjev se smatra usvojenim.
11. Ukinuta je većina diskriminatornih i ograničavajućih uvjeta glede vlasničkih udjela i upravljačkih i nadzornih struktura, te se planiraju ukinuti preostale prepreke u području profesija.
12. Zabranjeno je ispitivanje gospodarskih potreba kroz elaborate o tržišnoj opravdanosti.
13. Ukinuta su količinska ili teritorijalna ograničenja dozvola i broja pružatelja usluga ovisno o broju stanovnika ili geografskoj udaljenosti.
14. U gotovo svim slučajevima su ukinuta uvjetovanja minimalnog broja zaposlenika.
15. U većini slučajeva su ukinute regulacije minimalne i/ili maksimalne cijena kroz fiksne tarife.
16. U većini slučajeva su ukinuta ograničenja pravnog oblika.
17. U sektorskim propisima koji reguliraju niz uslužnih djelatnosti mora se razlikovati pravo poslovnog nastana (trajno pružanje usluga) od slobode prekograničnog pružanja usluga (povremeno i privremeno pružanje usluga), kada nema obveze poslovnog nastana za pružatelje usluga koji su registrirani u drugim državama EGP-a.
18. Zabranjena je obveza registracije poslovnog nastana (sjedišta) i/ili dobivanje odobrenja za pružanje uslužnih djelatnosti na teritoriju Hrvatske, ukoliko pružatelj usluge već ima sjedište i odobrenje u drugoj državi ugovornici EGP-a.
19. Zabranjeno je obvezivanje na više od jednog nacionalnog poslovnog nastana (sjedišta) poslovanja.
20. Ne smije se propisivati gubitak prava poslovanja i brisanje iz registra, ukoliko pružatelj usluge više od šest mjeseci ne obavlja djelatnost (tzv. pravilo 6 mjeseci).
21. Ukidaju se ograničenja tržišnih komunikacija za regulirane profesije, kao što su zabrane oglašavanja i marketinga.
22. Planira se ukidanje neopravdanih ograničenja slobode multidisciplinarnih djelatnosti odnosno zajedničko dijeljenje aktivnosti među profesijama kao i rezervirana prava (monopoli) profesija na određene aktivnosti.
23. Planira se preispitivanje opravdanosti obveza upisa u profesionalna udruženja.
24. Planira se preispitivanje opravdanosti obveza prethodnog radnog iskustva.
25. Potiču se dobrovoljni tržišni standardi kvalitete usluga, kao alternative prekomjernim regulacijama.