Jamstveni fond

Programi Jamstvenog fonda za prerađivačku industriju i inovacije u prerađivačkoj industriji –informacija i odgovori na najčešća pitanja

Ukratko o Programima Jamstvenog fonda za prerađivačku industriju i inovacije u prerađivačkoj industriji za 2013 i 2014. Godinu ( Program JF za 2013 ili JF za 2014)

Od provedbe ovih programa očekuje se da doprinesu jačanju konkurentnosti hrvatske prerađivačke industrije, rastu proizvodnje, te porastu zapošljavanja i izvoza kroz poticanje komercijalizacije istraživačkih rezultata i transfera znanja i novih tehnologija.

Sredstva Jamstvenog fonda za prerađivačku industriju i inovacije u prerađivačkoj industriji namijenjena su za izdavanje jamstava fizičkim i pravnim osobama unutar sektora prerađivačke industrije koji su u nadležnosti Ministarstva gospodarstva ili za koje ono sudjeluje u politici razvoja , a koje u nastavku navodimo:

C 10    Proizvodnja prehrambenih proizvoda

C 13    Proizvodnja tekstila

C 14    Proizvodnja odjeće

C 15    Proizvodnja kože

C16     Prerada drva

C 31    Proizvodnja namještaja

C 17   Proizvodnja papira i proizvoda od papira

C 20    Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda

C 21    Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka

C 22    Proizvodnja proizvoda od gume i plastike

C 23    Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda

C 24    Proizvodnja metala, osim skupine 24.1. Proizvodnja sirovog željeza, čelika

           i ferolegura i 24.2. Proizvodnja čeličnih cijevi i pribora

C 25    Proizvodnja gotovih metalnih proizvoda osim strojeva i opreme

C 26    Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda

C 27    Proizvodnja električne opreme

C 28    Proizvodnja strojeva i uređaja

C 29    Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica

C 30    Razredi: 30.11 i 30.12                                  

C 32    Ostala prerađivačka industrija

C 33 Popravak i instaliranje strojeva i opreme

 

Sredstva jamstvenog fonda prema Programu za 2013.g. u iznosu od 18 000.000 kuna raspoređena su županijama koje su dokazale da na svom području imaju osnovane garancijske ili razvojne agencije (potporne institucije) i koje imaju iskustva u davanju jamstava te su registrirana za takvo poslovanje. U nastavku navodimo popis županija (i njhovih potpornih institucija) kojima su doznačena sredstva za 2013.g. REDEA d.o.o. (Međimurska županija); GARA d.o.o. (Varaždinska županija; Regionalna razvojna agencija zagrebačke županije; ZARA d.o.o. (Krapinsko-zagorska županija); SIMORA d.o.o. (Sisačko-moslavačka županija); PORIN d.o.o. (Primorsko-goranska županija); LIRA d.o.o. (Ličko-senjska županija); ZADRA d.o.o. (Zadarska županija; Rzvojna agencija Šibensko-kninske županije; IDA d.o.o. (Istarska županija); KARLA d.o.o. (Karlovačka županija).

Županijske potporne institucije plasiraju doznačena im sredstva kao jamstvo za bankovne kredite poslovnim subjektima (obrtima, malim i srednjim poduzetnicima). Program za 2013.g. je otvoren do 2018.godine pa se jamstva iz ovog fonda mogu tražiti za kredite koji traju do isteka programa.

Sredstva jamstvenog fonda prema Programu za 2014.g.- dana 10.ožujka 2014.g.   objavljen je novi javni poziv županijama za iskazivanje interesa za uključivanje u JF za 2014.godinu za koji su osigurana značajno veća sredstva u iznosu od 30 000 000 kuna. Rok za prijavu sudjelovanja u ovom programu županije su mogle podnijeti do 11. travnja 2014.g., što je većina i učinila. U tijeku je ugovaranje doznačavanja sredstava za provedbu Programa.

Program za 2014. važi do lipnja 2025 godine.

U nastavku navodimo popis županija i njihovih potpornih institucija koji udovoljavaju uvjetima za dodjelu sredstva za 2014.godinu; REDEA d.o.o. (Međimurska županija); GARA d.o.o. (Varaždinska županija); Regionalna razvojna agencija zagrebačke županije; ZARA d.o.o. (Krapinsko-zagorska županija); Regionalna razvojna agencija Bjelovarsko-bilogorske županije; HRAST d.o.o. (Vukovarsko-srijemska županija); VIDRA d.o.o. (Virovitičko-podravska županija); LIRA d.o.o. (Ličko-senjska županija); ZADRA d.o.o. (Zadarska županija); Razvojna agencija Šibensko-kninske županije; IDA d.o.o. (Istarska županija); KARLA d.o.o. (Karlovačka županija); Centar za tehnološki razvoj – razvojna agencija Brodsko-posavske županije); DUNEA d.o.o. (Dubrovačko-neretvanska županija); Regionalna razvojna agencija Osječko-baranjske županije); Razvojna agencija Zagreb – TPZ d.o.o.; JU RERA S.D. (Splitsko-dalmatinska županija).

 

Rokovi do kojih važe programi za 2013. g. odnosno 2014.g. omogućuju poduzetnicima da jamstvima iz pojedinog Programa osiguraju kredite u svojim poslovnim bankama do isteka važenja programa.

Jamstvo pokriva najviše 75% iznosa neotplaćene glavnice kredita, a jamstvo se može maksimalno dodijeliti u iznosu od 1.500.000,00 kn po jednom poduzetniku.

 

Pravo na jamstvo prema Programima imaju subjekti gospodarstva koji:

A) ulažu u materijalnu i namaterijalnu imovinu koja je nastala kao rezultat inovacije (komercijalizacija inovacije) i zadovoljavaju sljedeće kriterije

-za materijalnu imovinu:

1. da imaju pozitivnu odluku potporne institucije svoje Županije
2. da imaju razvijen proizvod (atestiran prototip) i / ili tehnologiju
3. da su podnijeli zahtjev za priznanje patenta u Republici Hrvatskoj (te imaju pozitivno izvješće o izvršenoj pretrazi na novost i patentibilnost)
4. da su pokrenuli drugi postupak zaštite industrijskog vlasništva za koji je izvršena registracija u Republici Hrvatskoj ili za koji imaju pozitivno izvješće o izvršenoj pretrazi

 

-za nematerijalnu imovinu:

- da u bilanci za prethodnu godinu imaju iskazanu stavku-nematerijalna imovina-izdaci za razvoj nematerijalne imovine.

Pri tome se troškovi istraživanja i razvoja, izrade elaborata, studija,licenciranja i zaštite ne smatraju opravdanim troškovima.

 

B) ulažu u modernizaciju tehnološkog procesa s ciljem:

1. proširenja već postojeće djelatnosti
2. širenja raznolikosti proizvodnje u smislu novih , dodatnih proizvoda
3. značajnih poboljšanja i modernizacije već postojećih proizvoda, proizvodnih procesa ili usluga
4. nabave novih tehnologija –strojeva, postrojenja i opreme za proizvodnju, mjernih i kontrolnih uređaja i instrumenata
5. nabave industrijskog znanja (know-how), posebnog znanja i vještina, računalnog softwarea usmjerenog proizvodnji.

U provedbi modernizacije tehnološkog procesa priznata ulaganja čine:

-materijalna ulaganja predstavljaju ulaganja u kupnju opreme i strojeva za proizvodnju, kupnju, izgradnju, uređenje i proširenje gospodarskih objekata. Zakup se može uzeti u obzir samo ako se vrši u obliku financijskog leasinga i sadrži obvezu kupnje imovine nakon isteka ugovora o zakupu.

-nematerijalna ulaganja predstavljaju troškove ulaganja koji su nastali transferom tehnologije u obliku stjecanja prava na patente, licence, tehnološko znanje ili stručno znanje koje nije zaštićeno patentom. Nematerijalna ulaganja se vode u Bilanci i na njih se obračunava amortizacija.

 

Važno :

Godišnji iznosi naknada koje potporne institucije naplaćuju poduzetnicima/korisnicima jamstva na 75% neotplaćene glavnice njihova osigurana kredita, prihod su potporne institucije i predstavljaju u odnosu na njih potporu male vrijednosti (de minimis potporu), te je stoga potrebno da potporne institucije dostavljaju Ministarstvu izvješća o svim primljenim de minimis potporama koje su primile u tekućoj i prethodne dvije fiskalne godine.

U odnosu na korisnike kredita koji su osigurani jamstvom, programi ne predstavljaju potporu.

 

 

 

 

 

 

 

NAJČEŠĆA PITANJA I ODGOVORI:

 

1. Tko ima pravo na podnošenje zahtjeva za jamstvo iz Programa Jamstvenog fonda za prerađivačku industriju i inovacije u prerađivačkoj industriji za 2014. godinu?

Pravo na podnošenje zahtjeva za jamstvo imaju svi gospodarski subjekti čija je pretežita djelatnost definirana djelatnostima proizvodnje u područjima navedenim u točci I Programa, koji su registrirani u RH, u većinskom su privatnom vlasništvu i imaju ekonomski opravdano ulaganje dokazano Poslovnim planom ili Investicijskom studijom.

1. Tko nema pravo na podnošenje zahtjeva za jamstavo iz gore navedenog Programa?

Poduzetnici u teškoćama, poduzetnici u stečaju ili u postupku predstečajne nagodbe; poduzetnici u postupku likvidacije; poduzetnici koji imaju nepodmireni dug prema državnim institucijama osim ako isti nije reguliran s rješenjem Porezne uprave o obročnoj otplati uz dokaz o izvršavanju obveze po Rješenju; poduzetnici koji imaju nepodmirene obveze prema zaposlenicima; poduzetnici koji ne podmiruju obveze po kreditima dodijeljenim od bivšeg Fonda za razvoj i zapošljavanje osim poduzetnika koji su sa Ministarstvom financija sklopili Ugovor o reguliranju duga po kreditu.

 

1. Tko se smatra „poduzetnikom u teškoćama“?

Sukladno priopćenju Komisije Smjernice Zajednice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzetnika u poteškoćama“ (SL C 244 od 01.10.2004) poduzetnikom u poteškoćama smatra se poduzetnik koji nije sposoban vlastitim sredstvima ili sredstvima koja može pribaviti od svojih vlasnika/dioničara ili vjerovnika spriječiti gubitke, a koji bi, bez vanjske intervencije države, gotovo sigurno kratkoročno ili srednjoročno ugrozili njegov opstanak.

Za malog i srednjeg poduzetnika, pojam poduzetnika u teškoćama odnosi se posebno na:

(a) društvo s ograničenom odgovornošću, ako je nestalo više od polovine njegovog upisanog kapitala, a više od jedne četvrtine tog kapitala je izgubljeno u posljednjih 12 mjeseci; ili

(b) društvo kojem barem neki članovi odgovaraju svom svojom imovinom za dugove društva, ako je nestalo više od polovine njegovog kapitala prikazanog u knjigama društva, a više od jedne četvrtine tog kapitala je izgubljeno u posljednjih 12 mjeseci; ili

(c) za svako društvo, ako ono ispunjava uvjete domaćeg prava za pokretanje cjelokupnog stečajnog postupka

(Mali ili srednji poduzetnik osnovan prije manje od tri godine ne smatra se poduzetnikom u teškoćama za to razdoblje)

 

Kako je propisano člankom 1. stavkom 7. Uredbe o općem skupnom izuzeću, gore navedene točke (a), (b) i (c), koje opisuju pojam poduzetnika u teškoćama, odnose se na male i srednje poduzetnike, dok se za velike poduzetnike primjenjuju odredbe točaka 9. do 13. Priopćenja Komisije – Smjernice Zajednice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzetnika u teškoćama (SL C 244, 01.10.2004, str. 2.-17.).

Može se smatrati da je poduzetnik u teškoćama i kada nije ispunjena niti jedna od gore navedenih pretpostavki, posebice ako su prisutni tipični pokazatelji da se radi o poduzetniku u teškoćama, kao što su to primjerice rast gubitaka, smanjenje ukupnog prihoda, rast zaliha, višak kapaciteta, smanjenje novčanih tokova, rast duga, porast troškova kamata i pad ili nulta neto vrijednost imovine.

 

Daljnje pojašnjenje možete pronaći u članku 5. Programa koji je objavljen na našim stranicama.

1. Kojoj instituciji se poduzetnik obraća sa zahtjevom za jamstvo?

Zahtjev za jamstvo podnosi se županijskoj potpornoj instituciji sa kojom županija ima sklopljen ugovor o provođenju Programa JF za prerađivačku industriju i inovacije u prerađivačkoj industriji, a koja je registrirana za davanje jamstava za kredite subjektima gospodarstva koje odobre banke i druge pravne osobe - kreditori.

Uz zahtjev se podnosi dokumentacija propisana Pravilnikom o uvjetima, kriterijima i načinu izdavanja jamstava za dobivanje gospodarskih kredita i načinu korištenja kredita temeljem Programa JF za prerađivačku industriju i inovacije u prerađivačkoj industriji, važećem uz pripadajući program.

1. Za koje namjene se jamstva koriste?

 

Jamstva se koriste za sljedeće namjene: za financiranje ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu koja su nastala kao rezultat inovacije u omjeru 70%/( materijalne imovine) 30% (nematerijalne imovine); za financiranje ulaganja u modernizaciju tehnološkog procesa; za obrtna sredstva vezana za provedbe modernizacije tehnološkog procesado maksimalno 500.000,00 kuna.

1. Koliki je maksimalni iznos jamstava?

Člankom III Programa JF propisano je kakojamstvo pokriva najviše do 75% iznosa neotplaćene glavnice kredita (naravno može i manje)

Jamstvo može maksimalno iznositi 1.500.000,00 kuna po jednom poduzetniku bez obzira radi li se o već postojećem poduzetniku ili poduzetniku početniku i ono pokriva najviše 75% iznosa neotplaćene glavnice kredita.

1. Koliki je godišnji iznos naknade za jamstvo i kako se naknada obračunava?

Godišnji iznos naknade koju plaća poduzetnik/ korisnik jamstva potpornoj instituciji na 75% neotplaćene glavnice kredita iznosi 1,35 % prema Progamu JF za 2013.g. (čanak 6.)odnosno u iznosu od 1,32% prema Programu JF za 2014 (članak 6.),

Iznosi naknade propisani su člankom VI Programa JF za prerađivačku industriju i inovacije u prerađivačkoj industriji.

Naknada se obračunava na slijedeći način:

1. Izračuna se 75% neotplaćene glavnice kredita
2. Od dobivenog iznosa izračuna se postotak od stvarno zatraženog iznosa jamstva (do 75%-u slučaju iz donjeg primjera npr. 25%) i to čini stvarni iznos jamstva (u primjeru je to 375.000 kn)
3. Dobiveni iznos je osnovica za izračun naknade pod a),b) i c) navedeno u čl. VI programa.
4. Naknada po b) (na ime troškova obrade zahtjeva za kredit) se obračunava samo u prvoj godini prema programu iz 2013.g.

 

Primjer

Program JF 2013.

Jamstvo pokriva najviše (do) 75% iznosa neotplaćene glavnice kredita, a jamstvo se može maksimalno dodijeliti u iznosu od 1.500.000,00 kn po jednom poduzetniku, za kredite s rokom otplate najduže 5 godina, bez obzira radi li se o već postojećem poduzetniku ili poduzetniku početniku.

 

Npr. kredit iznosi 2.000.000 KN; zatraženo jamstvo za 500.000 kn ( 25%)

• 75% neotplaćene glavnice iznosi 1.500.000 Kn ; stvarni iznos jamstva (25 %) 375.000 kn

Obračun naknade:

0,8% naknade na stvarni iznos jamstva (od 375.000 kn) -3.000 Kn

0,2% naknada na stvarni iznos (375.000) - 750 Kn

0,35% naknada na stvarni iznos jamstva (375.000)- 1.312,50 KN

Ukupno                                                                           5.062,00 kn za 1. godinu

Naknada koju naplaćuje potporna institucija je prihod potporne institucije i predstavlja potporu male vrijednosti (de minimis potporom), te je stoga potrebno da potporne institucije dostavljaju Ministarstvu izvješća o svim primljenim de minimis potporama koje su primile u tekućoj i prethodne dvije fiskalne godine.

U slučaju utvrđenja da se radi o nedozvoljenoj vrsti potpore, potporna institucija dužna je u Državni proračun vratiti iznose naplaćene na ime naknada. U odnosu na korisnike kredita koji su osigurani jamstvom ovaj program ne predstavlja potporu.

 

8. Da li se jamstvo smatra državnom potporom?

Jamstvo nije državna potpora za poduzetnika koji je kredit osigurao ovim jamstvom.

Međutim, naknada koju dobivaju potporne institucije smatra se potporom male vrijednosti (de minimis potporom), kako je navedeno u odgovoru na pitanje 7..

 

9. Da li je u iznos naknade koju plaća korisnik uračunat PDV?

Ne, PDV se plaća na iznos naknade.

 

10. Na koji način i od koga poduzetnik pribavlja potvrdu DAB da nemaju nepodmirenih obveza po kreditima dodijeljenim od bivšeg Fonda za razvoj i zapošljavanje, odnosno Ugovor o reprogramu kredita i dokaz o izvršenju obveza iz Ugovora.?

- Ukoliko postoji obveza ili ugovor o reprogramu kredita, Ministarstvo financija kao pravni slijednik bivšeg Fonda za razvoj i zapošljavanje,izdaje poduzetniku potvrdu o urednom izvršenju obveza po navedenom kreditu.

- Ukoliko poduzetnik nema gore navedenu obvezu ili reprogram kredita dobivenog od Fonda, potrebno je da, uz ostalu dokumentaciju, priloži svoju ovjerenu izjavu danu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću, kojom kao budući korisnik jamstva izjavljuje da nije korisnik kredita Fonda za razvoj i zapošljavanje

 

11. Multiplikator predviđen programom-

Multiplikator će utvrđivati depozitna banka koja je uključena u Program Jamstvenog fonda, te se odnosi na moguće sudjelovanje banke u kreditnoj shemi za kredite poduzetnika, a što je banci omogućeno članom 2 Pravilnika.

 

12. Da li se mogu kumulirati sredstva iz ranijih fondova (primjerice neiskorištena sredstva iz programa Regionalnih jamstvenih instrumenata) sa sredstvima iz ovog fonda?

Realizacija Jamstvenog fonda u 2013.g. je u tijeku, sredstva su raspodjijeljena po određenom ključu i doznačena županijama i potpornim institucijama. Ministarstvo gospodarstva drži da prijenos neiskorištenih sredstava iz fonda 2013.g. nije prihvatljiv, osim ukoliko se u nekom slijedećem Programu fonda ne predvidi takova mogućnost i ne dogovori odgovarajuća jamstvena shema.

U pogledu Programa JF za 2013 i 2014, iz aspekta poduzetnika koji koristi kredit poslovne banke osiguran jamstvom iz Programa za 2013, situacija je uvjetovana bankovnim kreditom poduzetnika.

Naime, jamstvo dano poduzetniku po Programu 2013.g. (koje se daje maksimalno do kraja 2018.g.) moglo bi se, ukoliko potporna institucija i banka to prihvate, de facto proudužiti -na način da se po Programu JF za 2014 (koji traje do 2025) dade jamstvo poduzetniku za osiguranje njegova kredita za preostali period njegova bankovna kredita (a maksimalno do 2025), naravno, ukoliko županija odnosno potporna institucija budu uključene u Program JF za 2014.

 

13. Financijska sredstva koja su namijenjena za izdavanje jamstva prosljeđuju se (po sklapanju ugovora županije i potporne institucije) potpornoj instituciji (garancijskoj ili razvojnoj agenciji) koja nakon zaprimanja sredstava ista deponiraju kod poslovnih banaka. Da li potporne institucije, na temelju deponiranih sredstava (namijenjenih za izdavanje jamstva), ostvaruju određenu korist od strane banaka a u svrhu izdavanja jamstva?

 

Potporne institucije ostvaruju dobit temeljem dobivanja kamate po depozitu.

 

14. Da li naknadu za korištenje jamstva koja iznosi godišnje (2014. ) 1,32 % na 75 % neotplaćene glavnice kredita naplaćuje potporna institucija (garancijske ili razvojne agencije) i zadržava za vlastito poslovanje ili potporna institucija (garancijske ili razvojne agencije) nakon naplate naknade, istu prosljeđuje u državni proračun tj. na račun Ministarstva gospodarstva?

 

Garancijske ili razvojne agencije predmetnu naknadu zadržavaju za vlastito poslovanje .Više vidjeti u odgovoru na pitanje 7..

 

15. Da li potporne institucije (garancijske ili razvojne agencije), s osnove izdavanja jamstava naplaćuju korisnicima jamstava određene dodatne naknade (kao što je jednokratni trošak izdavanja jamstva i slično)?

 

Ne. Na kraju svake godine važenja ovog Programa Ministarstvo će temeljem stvarne stope gubitka prilagođavati iznos ukupne godišnje naknade za korištenje jamstva, izdanih i budućih.

 

16. Tko ocjenjuje kreditnu sposobnost poduzetnika?

Ocjenu kreditne sposobnosti (kreditni rejting) poduzetnika ocjenjuju banke ( zajmodavci) na temelju vjerodostojne dokumentacije, koju poduzetnik prilaže uz zahtjev za odobrenje kredita za koji jamstvo služi kao instrument osiguranja. Ocjenu kreditne sposobnosti poduzetnik (zajmoprimac) pribavlja od banke zajmodavca jednom godišnje za svaku godinu trajanja jamstva i dostavlja je u županijskoj razvojnoj agenciji.

 

17. Obzirom da potporne institucije (garancijske ili razvojne agencije) navedena sredstva po Programu Jamstvenog fonda deponiraju na svojem računu do isteka roka važenja programa (2018, lipnja 2025.), kome se pripisuje kamata?

 

Kamata za oročena sredstva u banci se pripisuje potpornoj agenciji, za tekuće poslovanje, kako je odgovoreno pod točkom 13.

 

 

18. Na koji način potporne institucije (garancijske ili razvojne agencije) odabiru banke u kojima deponiraju financijska sredstva koja zaprimaju po osnovi Programa Jamstvenog fonda?

 

Potporne institucije raspisuju natječaj za odabir najpovoljnije ponude banaka (rokovi,kamate i dr.), pa od pristiglih odabiru najpovoljniju banku.

19. Koje su vrste povjerenstava, koji su njihovi članovi i tko ih imenuje?

• Povjerenstvo za provjeru uvjeta županija prijavljenih na javni poziv za iskazivanje interesa za uključenje u Program Jamstvenog fonda za prerađivačku industriju i inovacije u prerađivačkoj industriji – članove imenuje ministar
• Povjerenstvo za nadzor i kontrolu postupaka izdavanja i realizacije jamstava u županiji-odluku o imenovanju za svaku pojedinu županiju donosi ministar gospodarstva. Sastoji se od dva člana Ministarstva gospodarstva i jednog predstavnika nadležne županije.
• Povjerenstvo za izdavanje jamstava-članove imenuje nadzorni odbor potporne institucije na prijedlog svoje županije.

Stav je Ministarstva gospodarstva kako je neprihvatljiva situacija da ista osoba bude istovremeno u ulozi da u jednom povjerenstvu odlučuje o izdavanju jamstava , a da se istovremeno nalazi i u drugoj ulozi, u kojoj kontrolira pravilnost provođenja tog istog postupka izdavanja i realizacije jamstava.

 

20. Kako se dokazuje da su poduzetnici u teškoćama? Koju dokumentaciju tražiti za dokazivanje da poduzetnik nije u teškoćama?

Dokumentacija na temelju koje se procjenjuje da li je oduzetnik u poteškoćama su bilanca, račun dobiti i gubitaka i poželjno BON PLUS i BON 2 (nisu obvezni). Poduzetnik u teškoćama definiran je Smjernicama Zajednice o o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje odnosno Odlukom o objavljivanju pravila održavnim potporanma za sanaciju i restrukturianje (NN 20/07,119/11)

 

21. Gdje je naveden popis dokumentacije radi dobivanja jamstva koji poslovni subjekti trebaju dostaviti potpornij instituciji?

Minimalna dokumentacija propisana je u članku 7 Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinu izdavanja jamstava za dobivanje gospodarskih kredita i načinu korištenja kredita temeljem Programa Jamstvenog fonda za prerađivačku industriju i inovacije u prerađivačkoj industriji, a potporna institucija može propisati i dodatnu dokumentaciju.

 

22. Da li potporna institucija koja izdaje jamstva može izraditi poslovni plan ili investicijski program gospodarskom subjektu koji je tražio jamstsvo?

 

Banka daje kredite temeljem ocjene dostavljenog poslovnog palana ili investicijskog programa tražitelja kredita-tražitelja jamstva. Stoga ne bi bilo potpuno nespojivo da potporna institucija, ukoliko je ovlaštena, registrirana za takvu djelatnosti, može izraditi poslovni plan ili investicijski program, ali ona ne bi smjela utjecati na odluku povjerenstva bilo kakvim preferiranjem ili ograničavanjem. Kako bi se uklonila svaka sumnja u pogledu preferiranja takvih poslovnih planova, Ministartvo gopspodarstva smatra i preporuča da se davanje usluge izrade poslovnog plana ili investicijskog programa u vlastitoj županiji u slučaju traženja jamstava prepusti drugim konzultantskim kućama koje nisu nadležne za izdavanje jamstava.

 

23. Što je sa jamstvima koja su aktivirana, ali su naplaćena-da li se taj iznos vraća također?

Da

 

24. Tko pokriva troškove postupka naplate (aktiviranja jamstva)-mogu li se pokriti iz iznosa kumuliranog naknadama?

Da

Potporna institucija izrađuje prijedlog Odluke o izdavanju jamstava o kojem prijedlogu odlučuje tročlano Povjerenstvo koje imenuje Nadzorni odbor potporne institucije.

Po oba Programa JF (2013 i 2014 instrumente osiguranja propisuje potporna institucija, pri čemu je Programom JF 2014. dodatno predviđeno da je instrument osiguranja za izdano jamstvo najmanje zadužnica u visini iznosa jamstva uvećana za 10%, a dodatno osiguranje propisuje potporna institucija, pa je stoga iznos naknade logično rješenje pokrića troškova postupka naplate (aktiviranja) jamstva.

 

25.Da li potporna institucija mora tražiti suglasnost HANFE za obavljanje ovih poslova?

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) vrši nadzor nad radom subjekata opisanih člankom 15 st. 2 Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (tj. burzi, ovlaštenih društava i izdavatelja vrijednosnih papira, društava za upravljanje investicijskim, privatizacijskim i mirovinskim fondovima, brokerskim društvima, institucionalnim ulagateljima, društvima za osiguranje itd.) Pri tome se institucionalni ulagatelji definiraju člankom 343. Zakona o tržištu kapitala (leasing društva, osiguravajuća društva, društva kapitala i sl.).

Slijedom navedenog, u načelu HANFA nije nadležna za nadzor poslovanja potporne institucije, osim ukoliko u okviru registracije potporne institucije nije evidentirana i takva djelatnost koja ulazi u opseg nadzora HANFE, sukladno naprijed citiranom propisu.

 

26. Da li potporna instuticija može pregovarati sa više banka?

Može, kako bi se izabrala za deponiranje sredstava onu banku koja nudi najpovoljnije uvjete.

 

            27. Ako se Banka naplati po izdanom jamstvu djelomično ili u cijelosti, sva prava koja Banka ima prema korisniku kredita, odnosno sudužnicima, jamcima, prelaze na potpornu instituciju. Da li to znači da na potpornu instituciju prelaze i kolaterali (mjenice, zadužnice, hipoteka), pa Banka nema mogućnost naplate preostalih 25%?

Člankom 11 Pravilnika o uvjetima, kriterijima i načinu izdavanja jamstava za dobivanje gospodarskih kredita i načinu korištenja kredita temeljem Programa Jamstvenog fonda za prerađivačku industriju i inovacije u prerađivačkoj industriji propisano je da će se krediti realizirati u suradnji sa poslovnom bankom poduzetnika, s kojom potporna institucija županije zaključuje ugovor ili sporazum o provedbi Programa Jamstvenog fonda. Navedenim dokumentom utvrđuju se međusobna prava i obveze, posebno u dijelu koji se odnosi na instrumente osiguranja kredita i aktivaciju jamstava. Potporna institucija dužna je u sporazum odnosno ugovor sa bankom ugraditi klauzulu kojom se banka obvezuje da u tekst ugovora o kreditu unese odredbu o prijelazu svih prava koje banka ima prema korisniku kredita, odnosno sudužnicima, jamcima i/ili založnom dužniku s osnova kreditnog odnosa, na potpornu instituciju, u slučaju da potporna institucija u cijelosti ili djelomično namiri potraživanje banke prema korisniku kredita.

Pri tome, u članku 17 istog pravilnika propisano je kako banka, prilikom traženja isplate jamstva treba prije nego zatraži isplatu jamstva, aktivirati sve druge instrumente osiguranja povrata kredita za koje nije potrebno pokretati sudski postupak-to se odnosi kako na 75% iznosa glavnice tako i na njihovih 25% .

Prema članku 17. banka može zatražiti isplatu jamstva samo kada korisnik kredita ima nepodmirenu obvezu prema banci duže od 90 dana i nakon što je otkazala ugovor o kreditu.

Odluku o isplati jamstva donosi Povjerenstvo iz članka 9. ovog Pravilnika, u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva za plaćanje po jamstvu, a isplata jamstva vrši se jednokratno. Uz  zahtjev za plaćanje banka je dužna priložiti sljedeću dokumentaciju:

-          izjavu da korisnik kredita kasni sa izvršenjem obveza po kreditu duže od 90 dana

-          dokaz o aktiviranju instrumenata osiguranja povrata kredita za koje nije potrebno  pokrenuti sudski postupak na cjelokupni iznos dospjelog duga.

-          otkaz ugovora o kreditu uz obavijest poduzetniku da je ugovor o kreditu otkazan

-          dokaz o visini duga poduzetnika na dan otkaza ugovora o kreditu.

 

28. Da li je moguće oročavati sredstva po računima za Jamstveni fond za prerađivačku industriju i inovacije u prerađivačkoj industriji za 2014.g., te da li je prihod od kamata po oročenju prihod Agencije?

 

Članak II Programa JF propisuje kako će potporna institucija primljena sredstva Jamstvenog fonda deponirati kod depozitne banke s kojom će zaključiti ugovor o depozitnom računu. Da li će pri tome potporna institucija deponirati sredstva sa kamatama po viđenju ili će deponirana sredstva oročiti sa povoljnijom kamatom (ovisno o uvjetima koje banka nudi) ovisi od agencije i nije propisano Programom.

Vjerojatnije je u praksi da će biti ekonomski isplativije oročiti navedena sredstva na neki period (ovisno o interesu za davanje jamstava i dinamici ev. angažiranja jamstava), obzirom da su kamate prihod potporne institucije.

Važno je naglasiti da potporne institucije odabiru banke u kojima deponiraju financijska sredstva primljena po osnovi Programa, traženjem prihvatljivih ponuda od banaka, radi odabira banke koja nudi najpovoljnije uvjete, što naravno uključuje one koje (možda) nude određeni faktor multiplikacije, sukladno članku 2 Pravilnika.

Nadalje, podsjećamo da sukladno članku VI Programa JF, prihod potporne institucije također predstavlja i godišnji iznos naknade koju plaća poduzetnik/ korisnik jamstva a odnosi se na korištenje jamstva, godišnji administrativni trošak i premiju rizika , ali sve to samo do ukupnog iznosa protuvrijednosti od 200.000 Eura, sukladno Uredbi Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013.g. o primjeni članka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (Službeni list Europske unije L 352).

Stoga su potporne institucije u obvezi godišnje dostavljati i ovom ministarstvu izjavu o primljenim de minimis potporama obuhvaćenima Uredbom Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013.g. o primjeni članka 107. i 108. Ugovora u funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (Službeni list Europske unije L 352) ili drugim uredbama o de minimis potporama koje je potporna institucija primila tijekom predmetne fiskalne godine i u prethodne dvije fiskalne godine. Obrazac izjave možete naći ovdje.

U slučaju da ovo ministarstvo ili županija utvrdi da se radi o nedozvoljenoj vrsti potpore koju je potporna institucija primila, županija će obvezati potpornu instituciju da u Državni proračun vrati iznos primljen po nedozvoljenoj osnovi.

 

29. Da li postoji mogućnost da se sredstva na računu potporne institucije otvorenom za potrebe Jamstvenog fonda izuzmu iz ovrhe temeljem Programa jamstvenog fonda i Ugovora o doznačavanju sredstava između Ministarstva, županije i potporne institucije?

 

Članak 4 Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima propisuje da se ovrha ne provodi na novčanim sredstvima odnosno računima izuzetima od ovrhe zakonom (što ovdje nije slučaj) a članak 12 određuje i način kako se provodi ovrha na sredstvima državnog proračuna

Prema Ovršnom zakonu i Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (čl.4) (NN 91/10 i 112/12), a nakon izvršenih konzultacija sa Ministarstvom pravosuđa, zaključuje se da ne bi bilo osnove za izuzimanje od ovrhe deponiranih sredstava koje je potporna institucija ugovorom sa županijom preuzela za određenu namjenu i za koja odgovara ( zajedno sa svojom županijom i osnivačem, koja im sredstva doznačuje temeljem ugovora). Stoga se zaključuje kako u slučaju naznake da postoji mogućnost ovrhe na sredstvima potporne institucije, treba o tome odmah obavijestiti županiju i prvenstveno od nje zatražiti pomoć i potrebna sredstva za namirenje dužne tražbine za koju bi se tražila ovrha.

 

            30. Što ako kreditna ocjena korisnika jamstva padne ispod „dovoljna sposobnost plaćanja“ tijekom trajanja jamstva?

Promjena kreditne ocjene korisnika jamstva nakon dobivanja jamstva nema direktnog utjecaja na jamstvo, osim na iznos naplate godišnje naknade za korištenje jamstva, koja iznosi 0,8% prema Pravilniku, pa bi u tom slučaju naknada bila sukladna  Obavijesti Komisije o primjeni članka 87. i 88. Ugovora o Europskoj zajednici u području državnih potpora u obliku jamstva ( 52008XC0620 (02), SL C 155, 20.06.2008.) i Ispravku Obavijesti Komisije o primjeni čl.87. i 88. Ugovora o Europskoj zajednici u području državnih potpora u obliku jamstva (52008XC0620(02)R(01), SL C 244, 25.09.2008.), dakle u većem postotku nego što je sada predviđen,ovisno o padu kreditnog rejtinga.

 

31. Da li se iz neiskorištenih sredstava iz programa 2013. mogu izdavati jamstva po novom pravilniku (2014)? Po programu iz 2013.godine potporna institucija ima u postupku izdavanje jamstva kojim neće biti utrošena sva sredstva. Da li se ostatak sredstava može koristiti za izdavanje jamstava po pravilniku novog programa za 2014.godinu?

 

Izdavanje jamstava po novom (za 2014.) Pravilniku o uvjetima, kriterijima i načinu izdavanja jamstava za dobivanje gospodarskih kredita i načinu korištenja kredita temeljem Programa Jamstvenog fonda za prerađivačku industriju i inovacije u prerađivačkoj industriji za 2014.godinu uz Program JF 2014 nije moguće ukoliko je zatraženo izdavanje jamstva po Programu iz 2013.g.

U pogledu mogućnosti kombiniranja jamstava, eventualno postoji mogućnost da poslovna banka poduzetnika odobri kredit poduzetniku do kraja 2018.g., kako je propisano Pravilnikom. Ukoliko bi poduzetnik krajem 2018.g. ugovorio sa bankom produženje roka otplate tog kredita (na konačni period koji bi iznosio do 2025., ali sa drugim osiguranjem, a ne sredstvima iz Jamstvenog fonda iz 2013., smatramo da to ne bi bilo protivno odredbi spomenutog Pravilnika, jer ne bi imalo utjecaja na sredstva ovog fonda koja se (neiskorišteni dio) vraćaju u Državni proračun. Ukoliko je Županija odnosno potporna institucija uključena i u Program Jamstvenog fonda za 2014.g., postojala bi mogućnost kombiniranja rokova jamstava (a ne sredstava) iz Programa JF za 2013 i 2014.

Tako bi kredit do kraja 2018 mogao biti pokriven jamstvom iz sredstva JF iz 2013. , sukladno propisanom po Programu i Pravilniku za 2013., a za eventualno produženje roka otplate kredita poduzetnika, banka bi mogla zatražiti novo osiguranje kredita tj. poduzetnik bi mogao zatražiti jamstvo po Programu JF za 2014. do produženog roka otplate kredita –max. 2025.g.

 

            32. a) Da li mikro poduzetnik (manje od 10 zaposlenih) može biti korisnik jamstva po Programu Jamstvenog fonda za 2014. godinu, budući je točkom II. Programa navedeno da to mogu biti "poslovni subjekti (obrti, mali i srednji poduzetnici)" te

b) da li korisnici jamstava prema Programu mogu biti obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG)?

Prema članku II. Programa jamstvenog fonda za prerađivačku industriju i inovacije u prerađivačkoj industriji za 2014. godinu, jamstva se izdaju poslovnim subjektima : obrtima, malim i srednjim poduzetnicima, te se prema postojećim programima i dosadašnjoj praksi u okvir kategorije malih poduzetnika ne može ubrajati kategorija mikro poduzetnika, budući isti nisu navedeni programima.

Ukoliko se programi Jamstvenih fondova ne bi koristili u očekivanoj količini uslijed recesije u gospodarstvu, postoji mogućnost da se razmotri moguće proširenje opsega poduzetnika koji mogu koristiti jamstva na sve kategorije subjekata malog gospodarstva prema veličini (mikro, male i srednje), dakle i na one koji zapošljavaju manje od 10 radnika, a ne samo na subjekte malog i srednjeg gospodarstva koji zapošljavaju više od tog broja.

U pogledu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) kao korisnika jamstava, ističe se da se sukladno članku 1. Programa, jamstava mogu dati samo za sektore prerađivačke industrije koji su u nadležnosti Ministarstva gospodarstva (pa i sektor C10 NKD-proizvodnju prehrambenih proizvoda u prerađivačkom dijelu-dakle ne i primarnu proizvodnju). Stoga proizlazi da bi se jamstva mogla dati obrtima, malim i srednjim poduzetnicima čija je pretežita gospodarska aktivnost registrirana i definirana djelatnostima prerađivačke industrije iz nadležnosti Ministarstva gospodarstva.

Naime, prema Zakonu o poljoprivredi (NN 149/09,127/10,50/12 i 120/12) poljoprivredno gospodarstvo može biti organizirano kao: obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo-OPG, obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, trgovačko društvo registrirano za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te druga pravna osoba, sve samo iz skupine 1 NKD koja se odnosi na primarnu proizvodnju, a ne preradu tih proizvoda što je predviđeno NKD-om 10 kojeg predviđaju Programi Jamstvenog fonda.

Stoga skupina obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ( OPG ) ne može biti uključena u Program Jamstvenog fonda jer se odnosi na primarnu proizvodnju.

Trgovačka društva te obrti bi mogli biti uključeni, pod uvjetom da sukladno Zakonu o obrtu imaju registriranu djelatnost prerađivačke industrije.